ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Vlast RS pogazila princip ravnopravnosti na tržištu

Objavljeno u ANALIZE, EKSKLUZIVNO

vlada-rs3BANJALUKA, Izmjenama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti RS, koje je usvojila Narodne skupština RS, država je još jednom intervencionistički narušila osnovna pravila igre na tržištu kapitala u RS, jasno otvarajući vrata privilegovanja državnih i interesa pojedinih firmi.

Pod zvaničnim obrazloženjem da želi pomoći privrednicima u vrijeme ekonomske krize, prethodne sedmice usvojen je Zakon o dopuni Zakona o tržištu hartija od vrijednosti RS kojim se dozvoljava emitentu sa javno emitovanim akcijama, kojima se trguje na berzi, da izvrši konverziju poreza i doprinosa u akcije.

 

Privilegovanje
kalkulatorOmogućavanjem samo jednom povjeriocu, u ovom slučaju državi, da konvertuje svoja potraživanja u akcije, stvaraju se privilegovani. Postavlja se pitanje: Zašto Poreske uprava  ima pravo da pretvori svoje dugove u akcije, a recimo to pravo nemaju radnici za neisplaćenih 10-tak i više plata? Zašto nemaju poslovni partneri ili banke koji su ostale bez konkretno uloženog kapitala?

 

Manipulacija
Ministar finansija RS Aleksandar Džombić je nakon usvajanja izmjena Zakona, objasnio da konverzija poreza u udio u preduzeću, ne važi univerzalno, već će se to raditi “pažljivo, selektivno i tamo gdje to bude opravdano”. Ne sugerišući da je trebalo svim firmama dozvoliti da milione maraka neplaćenog poreza pretvore u akcije, pravila koja ne važe za sve, uvijek otvaraju mogućnost manipulacije.
Ko i kako će odlučivati koji pravni subjekt ispunjava uslove za ovu povlasticu? Biće interesantno posmatrati kojim će se kompanijama dozvoliti da ovo učine, jer već sada kruže nezvanične informacije da su prve “u redu čekanja” neke od tajkunskih kompanija koje su ujedno i najveći poreski dužnici. Nejasno je kako procijeniti realnu vrijednosti kapitala poreskog dužnika, koji će dobiti u zamjenu za porez i doprinos. Nema procjene koliko će ova povlastica umanjiti prihode Poreske uprave i socijalnih fondova.

 

Korist
lutkaKoja je korist privrednika da izvrši konverziju? Velika. Države, odnosno Poreske uprave? Nula
Da sam vlasnik ili menadžer kompanije, sutra bih prestao plaćati poreze i doprinose. Država je divan suvlasnik. Prvo, nije zahtjevna, za svojih 10, 20 ili 30 odsto ona ništa ne traži. Jednom godišnje dođe na skupštinu akcionara, a na profitu, koji se svakako izvači poslovanjem preko povezanih pravnih lica, državni predstavnik mnogo ne institira. Privrednici s kojima smo razgovarali pitaju se da li je ovo poruka da ne plaćaju porez i doprinose.

 

Podržavljavanje
Nakon kupovine preduzeća u stečaju, konverzijom državnih potraživanja u akcije, otvorena su još jedna vrata u suprotnom pravcu od godinama zastupanog procesa privatizacije. Na ovaj način država se vraća u vlasništvo desetina, a možda i stotine privatnih i privatizovanih preduzeća.

 

Obrazloženje Vlade
Kako bi bila moguća konverzija duga u akcije, Narodna skupština je na istoj sjednici, na prijedlog Vlade, takođe po hitnom postupku, usvojila i izmjena Zakona o Poreskoj upravi RS.

Pozivajući se na mjere za ublažavanje svjetske ekonomske krize po RS, predlagač izmjena Zakona ističe da je „mjerama predviđena relaksacija fiskalnih opterećanja privrednih subjekata, u smislu stvaranja preduslova za konverziju duga u akcije, u slučajevima kada se finansijskom analizom poslovanja konkretnog subjekta uvrdi neupitna opravdanost, kao i izvjestan pozitivan efekat realizacije ovakvog načina ostvarivanja prava povjerilaca“.

Inače, uslovno povećanja kapitala akcionarskih društava do sada je bilo uređeno Zakonom o preduzećima (čl. 283-286.) i Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti (člana 61.), kojima je radi ostvarivanja prava povjerilaca, konverzija potraživanja u ulog dozvoljeno samo simultano osnovanim akcionarskim društvima, dok je preduzećima sa javno emitovanim akcijama, kojima se organizovano trguje na berzi, konverzija dozvoljena samo u slučaju reorganizacije stečajnog dužnika ili u postupku restrukturiranja prilikom pripreme preduzeća za privatizaciju.

„Mjera kojom se dozvoljava pretvaranje potraživanja po osnovu poreza i doprinosa u ulog, predstavlja dodatno fiskalno rasterećenje, tj. stimulativnu mjeru koja će imati pozitivne efekte na privredni ambijent RS“, obrazložila je Vlada RS.

 

Svako insistiranje na usvajanju zakonskih izmjena po hitnom postupku, preglač mora jasno i temeljito obrazložiti.
Za usvajanje izmjena Zakona o tržištu hartija od vrijednosti  i Zakona o Poreskoj upravi, Vlada, odnosno resorno Ministarstvo finansija, objasnilo je da „Poslovnik Narodne skupštine predviđa mogućnost donošenja zakona po hitnom postupku usljed okolnosti koje nisu mogle da se predvide, a svjetska ekonomska kriza i njeni efekti na Republiku Srpsku svakako predstavljaju takvu okolnost“.

 

                                                                                      Siniša Vukelić

PRILOG: zakon-o-izmjenama-zakona-o-poreskoj-upravi

zakon-o-izmjenama-zakona-o-trzistu-hartija-od-vrijednosti

Komentari |


Komentari (4)

  • marko

    integral laktaši je većinski vlasnik hidrogradnje pale, od tada do danas nije izmirio ni jednu stavku po pitanju potraživanja radnika, da stvari budu gore niko od radnika i ne zna šta je u kupoprodajnom ugovoru stoji o obavezama kupca prema starim potraživanjima radnika,odnosno o neisplaćenim platama, period od 01.11.2006. godine, do za 90% radnika 01.01.2009.godine, pošto je u tom periodu aktivno bilo tzv. čekanje odnosno ono je bespravno ukinuto unutrašnjom odlukom firme 01.09.2007.godine, hidrogradnja ni sada ne posluje niti isplaćuje plate radnicima, u ovoj firmi ni u zlatno vrijeme sindikat nije radio svoj posao a kako se čini neće ni u budućnosti, jasno je da su radnici ugroženi do kraja pošto i sada rade po više mjeseci bez plata na ivici egzistencije.Privatizacijom ove firme nije napravljen pomak na bolje već jedino pokazuje kakve se mutne radnje dešavaju u ovoj jadnoj zemlji. Regresi nisu isplaćeni još od 2002. godine, topli obroci, plate od 11 mjeseca 2006. godine, a imamo najjačeg gazdu u RS-u odnosno Integral Laktaše, da nije žalosno bilo bi smiješno

  • Dezurni kriticar

    Bravo Sinisa, dobar komentar (posebno ako nisi koristio tudju pamet). I ja jedva cekam da vidim koja ce prva preduzeca koristiti mogucnost konverzije. Ova kriza je bogami povlastenim firmama i Vladi dobro dosla da love u mutnom, da selektivno i bez analize otpisuju, konvertuju, reprogramiraju poreze, dijele subvencije i podsticaje i sta sve ne. Ni armija novinara istrazivaca i citava sluzba Boska Ceke ne bi uspjela pohvatati ko je sve dobio, kolike pare ili mu je oprosteno placanje drzavi.

  • fantom

    nista novo na brdovitom balkanu

  • gordi

    ja zaista mislim da se sada nasa drzava prvi put izgubila u onome sto zeli da urdi da bi nesto uradila i da to sto uradi ispadne korisno za drzavu, drustvo, radnike i ostale. kaze min fin da ce se ovde ici selektivno, pa to znaci ko je njemu i njegovima DRAG taj ce dobiti sansu da prezivi, a vi ostali crknite. ma ja definitivno vidim da ovde nema strategije i da zaista idemo u provaliju koja nas vodi u smrt. nazalost je tako, ali bolje da sada vidimo gdje smo i sa kim smo tu dosli. jedva cekam da vidim ko je pva firma koja ce ovo da dobije, ja vec u glavi imam par ideja,a i nije tesko pogoditi o kome se ovde radi.
    zivi bili pa vidjeli…

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+