Vlast prebacuje teret krize na građane

23.01.2011. / 8:30

BEOGRAD, Samo vlast u Srbiji koja počiva na korupciji, zloupotrebama i malverzacijama može ekonomske probleme da riješava novim porezima i nametima na budžete građana, piše Blic.

Vlada Srbije ostaće upamćena po prilično slabim rezultatima u borbi protiv posljedica svjetske ekonomske krize, kao i krize koja državu muči posljednjih decenija.

Brojke ne lažu, a one govore da je spoljni dug narastao do prijetnje da nas baci u dužničko ropstvo, da su populističke mjere poput povećanja penzija uvećale javni dug.

Takođe, gotovo trećina stanovništva ne može da živi od sopstvenih primanja, više od milion ljudi je nezaposleno, a isto toliko siromašno i gladno.

Sada će se na ionako osiromašene budžete građana spustiti niz novih poreskih i akciznih mjera. Uveden je novi, znatno veći porez na imovinu, povećan je PDV na voće, cijene namirnica su drastično poskupjele za posljednjih godinu dana, zajedno sa benzinom, plinom i cigaretama čije su paprene cijene posljedica uvođenja novih akciza.

Državnu kasu treba puniti, ali jasno je da je u zemlji sa statistikom poput naše uvođenje novih nameta veoma nepopularna i vjerovatno kontraproduktivna mjera. Utoliko više kada je opštepoznato da ova država na godišnjem nivou na korupciju protraći milijarde.

Samo u oblasti javnih nabavki, u koje vlasti godinama tobože pokušavaju da uvedu propise koji će smanjiti prostor za malverzacije, povlašćeni u džepove strpaju milijardu evra na godišnjem nivou. A to je 37 puta veća suma novca nego što će se, ukoliko svi građani budu na vrijeme plaćali novi porez na imovinu, sliti u državni budžet.

Naime, kako je procjenila ministarka finansija Diana Dragutinović, od najavljenih promjena u poreskom sistemu, a prije svega od povećanog poreza na luksuznije nekretnine u budžet će se sliti dodatne tri milijarde dinara ili oko 27,5 miliona evra.

Ista situacija je i sa oko tri milijarde dinara koji bi trebalo da se zarade od većih akciza na cigarete. I taj novac, kao i ovaj od poreza na imovinu, beznačajno je mali u poređenju sa, na primjer, samo 30 odsto sume koja se godišnje da na korupciju u javnim nabavkama.

Tih nešto više od 300 miliona evra koji, prema procjenama, završe u stranačkim i drugim kasama, moglo bi da se iskoristi za rješavanje dužničke krize, nove investicije u privredu, a indirektno i za otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti i siromaštva u zemlji. Ali, niko ne sječe granu na kojoj sjedi. Blic