Vlada RS ispunila samo četiri od 16 obećanih mjera za rasterećenje privrede
19.07.2018. / 16:36
BANJALUKA – Od 16 dogovrenih mjera za oporavak privrede, fiskalnu konsolidaciju i reformu javnog sektora u ovoj godini, Vlada i poslodavci u Srpskoj ispunili su u potpunosti samo četiri cilja, pokazala je analiza portala CAPITAL.ba.
Vlada RS je sa Unijom udruženja poslodavaca RS 10. decembra prošle godine zaključila Memorandum o zajedničkim politikama za period 2018-2020. godina u kojem su usaglasili politike koje će zajednički provesti.
Za prvu godinu djelovanja definisali su 16 ciljeva, od kojih su samo četiri potpuno ispunili, do danas.
U okviru oblasti „Oporavak privrede“ dogovoreno je smanjenje oporezivanja rada na nivo iz 2008. godine. Izmjene poreskih zakona treba da se pripreme i usvoje u ovoj godini, a da važe od iduće godine. Poslodavci kažu da je cilj za ovu godinu ispunjen nedavnim izmjenama zakona kojima je neoporezivi dio plate sa 200 podignut na 500 KM.
Definisano je i da će Vlada i Unija formirati Radnu grupu koja će imati zadatak da u 2018. godini održi konferencije i izvrši analizu ukupne privrede RS i predloži smjernice za izradu Strategije razvoja privrede RS. Radna grupa je formirana, ali smjernice još nisu predložene.
Kraj prošle godine bio je rok za obezbjeđivanje podsticaja za novootvorena radna mjesta, kroz projekat podrške zapošljavanju sa Svjetskom bankom, gdje javni poziv još nije raspisan, ali je u aprilu raspisan poziv za korištenje podsticaja kroz „Program podrške zapošljavanju u privredi putem isplate podsticaja u visini uplaćenih poreza i doprinosa” koji finansira Zavod za zapošljavanje RS i Budžet RS.
Nije pružena ni podrška zapošljavanju osoba sa invaliditetom, a za realizaciju ove mjere vlast i poslodavci imaju rok do kraja godine.
Zadatak koji je realizovan u roku je to što je od ove godine osnovica za obračun poreza i doprinosa kod porodiljskog bolovanja umanjena za 20 odsto.
Iako je kraj prošle godine bio rok za potpisivanje sporazuma između Fonda zdravstvenog osiguranja i Unije udruženja poslodavaca o načinu refundiranja duga na osnovu bolovanja, to se desilo tek krajem maja ove godine.
Rok za jednu od mjera za rješavanje problema nelikvidnosti privrede, koja predviđa donošenje Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, bio je kraj ove godine, ali je prijedlog tog zakona već usvojen u maju.
S druge strane, nije inoviran Zakon o likvidacionom postupku, što je trebalo da smanji troškove i ubrza postupke zatvaranja privrednih društava, te da obezbijedi da se postupak likvidacije sprovodi samo ako bi bio moguć oporavak i održiv nastavak poslovanja dužnika. Rok za ovu mjeru je bio jun ove godine, a u maju je Vlada tek usvojila Nacrt zakona o likvidacionom postupku.
Nije usvojen ni Zakon o faktoringu čiji cilj je poboljšanje sveukupnog poslovnog ambijenta i smanjenje nelikvidnosti privrede. I rok za ovaj zakon je bio kraj juna. Zastoj je trenutno kod poslodavaca koji imaju primjedbe na zakon koji je kreirala Vlada.
Predviđeno je i skraćenje stečajnog postupka, te da Poreska uprava po automatizmu pokreće predstečajne postupke za privredne subjekte koji počnu da uvećavaju dug za poreze i doprinose. Rok za realizaciju ove mjere je kraj 2018. godine, a do sada nema pomaka na njenom ispunjavanju.
U oblasti „Fiskalne konsolidacije“ dogovorena je borba protiv sive ekonomije. Vlada i poslodavci su trebali da predlaže modalitete za unapređenje rada kontrolnih organa u cilju smanjenja sive ekonomije. Poslodavci priznaju da je i ovdje slab pomak.
Što se tiče oblasti „Reforma javnog sektora“, rok za rješavanje problema u obrazovanju je takođe bio kraj juna. Upisna politika prilagođena potrebama poslodavaca, opremanje škola, plaćena praksa, stipendiranje… nijedno pitanje nije dovedeno do kraja.
Dogovrena je i reforma Zavoda za zapošljavanje RS i razdvajanje lica koja aktivno traže posao od onih koji su na evideneciji Zavoda radi ostvarivanja drugih prava, prvenstveno zdravstvenog osiguranja. Ni ova mjera nije sprovedena, iako je rok za razdvajanje aktivnih od pasivnih tražilaca posla bio jun. Do kraja godine je rok za usvajanje neophodnih zakona za reformu Zavoda.
Do kraja godine treba da bude urađena i analiza mogućnosti finansiranja zdravstvenog sistema preko poreza iz potrošnje, jer bi na taj način bilo moguće obezbijediti značajno rasterećenje privrede kroz smanjenje opterećenja rada. To podrazumijeva promjenu PDV-a, što još nije pokrenuto.
Što se tiče reforme inspekcija, Akcioni plan za reformu inspekcija u RS trebalo je da bude donesen u prvoj polovini ove godine, što se takođe nije desilo. Reforma Inspektorata RS i objedinjavanje inspekcija sa svih nivoa vlasti planirano je do kraja godine.
Član Skupštine Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić kaže da su poslodavci prilično zadovoljni kako se Memorandum realizuje jer su mnoga pitanja pokrenuta i realizacija je u toku.
“Uz smjernice za razvoj privrede već pripremamo i novi memorandum za iduću godinu. Moglo se više uraditi na borbi protiv sive ekonomije, na pitanju da Poreska uprava pokreće stečajeve, te u oblasti obrazovanja”, priznaje Trivić.
Dodao je da se mora ozbiljnije raditi na oblasti obrazovanja i na upisnoj politici, te da smatra da će to biti moguće tek iduće godine, jer se ove kasno počelo baviti tim pitanjem.
„Pripremljeni su i zakoni za reformu inspekcija, ali nisu još usvojeni“, kazao je Trivić i dodao da je važno da su su aktivnosti na mnogim mjerama u toku.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
Tagovi: izdvajamoizvormemorandum o zajednickim politikamarasterecenje privredeunija udruzenja poslodavaca rsvaznovlada rs
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ovaj Sasa Trivic je najveca ulizica. Debil prica kako nema radnika pa gdje ce ih i inati kada daje platu od 400 maraka
Plata kod Trivica i ostalih kao on je veca od 400 km. Samo sto 400 km ide na tekuci racun u banci a ostalo isplacuje na ruke. 90% radnika u privatnom sektoru prima kovertu. Na taj nacin izbjegavaju placanje poreza i to svi znaju. Samo se drzava ne trudi da suzbije ovu pojavu.
Nece da diraju “svoje” poslodavce. Radije ce manjak u kasi popuniti dizanjem poreza svima ostalim.
Sta ce BISERKA realizovati kukala nam majka ako ona pobjedi a gurnuce SNSD debele pare zaizbore
Posticaji za zapošljavanje su glupost uzimate od urednih firmi i posticaje dajete svojim pajtosima obično su to firme koje zapošljavaju veći broj radnika tekstilna i obućarska industrija- Ne postoje pregledi oni samo otpuštaju pa onda primaju radnike uz posticaj.
Na ovaj način i zdrave firme uništavate
Dvije najbitnije mjere nisu realizovane.
Reforma obrazovanja je kljucni uslov za razvoj privrede. Upisnu politikuu srednje skole i fakultete treba da odredjuje unija udruzenja poslodavaca a ne ministarstvo prosvjete. Dok se to ne promijeni skolovacemo kadar za izvoz dok ce nasa nazovi privreda ostajati hez radne snage.
Reforma inspekcija je isto toliko bitna. Jedno preduzece radi sve na crno, ne placa nikakav porez ali daje mjesecnu pikslu inspekciji. Drugo preduzece koje placa poreze automatski ne moze da se nosi na trzistu sa prvim tj stvara se nelojalna konkurencija koju premijer pominje stalno.
Dok god se ostale mjere ne primijene podsticaji za zaposljavanje su gotovo uzaludni. Potrebno je rijesiti zakone koji usporavaju izgradnju, kao sto je rijesila Srbija. Izvrsiti reformu pravosudja da sudski proces ne mozes da traje duze od 6 mjeseci a ne kao sto je danas, jos traju procesi zapoceti dok je tito bio ziv. Potrebno je pojednostaviti mnoge zakone jer ljudi koji danas posluju dolaze u situaciju da ne mogu ispuniti zakonske obaveze i kada se trude. Mnogi zakoni su pisani bas sa namjerom da ih se ne moze ispuniti kako bi inspektor mogao da naplati mito .