Capital.ba

Veliki pad kreditne aktivnosti u RS – Vlada bolji klijent od firmi

26.12.2016. / 16:28

– Bruto krediti u RS manji za sedam odsto ili za 338 miliona KM
– Zaduživanje Vlade RS i odluke CB BiH oborili plasmane privredi
– Izražena  koncentracija kredita za opštu potrošnju koji iznose 1,37 milijardi KM

BANJALUKA, Kreditna aktivnost banaka u Republici Srpskoj je u velikom padu. Ukupni bruto krediti ove godine su manji čak za sedam odsto ili za 338 miliona KM u odnosu na kraj 2015, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo RS.

Krediti su i dalje najviše usmjereni prema građanima i samo oni nisu doživjeli pad, ali stagniraju. Osim građana, značajan interes banaka ove godine vlada za hartije od vrijednosti koje emituje RS.

Ukupni bruto krediti na kraju septembra ove godine iznosili su 4,5 milijardi KM, dok su na kraju prošle godine bili 4,8 milijardi KM.

„Evidentan je pad kreditne aktivnosti kod privatnih preduzeća i društava za 12 odsto, Vlade i vladinih institucija za 12 odsto, javnih i državnih preduzeća za pet odsto i ostalih sektora (neprofitnih organizacija, nebankarskih finansijskih institucija i ostalih sektora) za 20 odsto, dok je u sektoru građana kreditna aktivnost na približno istom nivou kao i sa krajem 2015. godine“, navode u Agenciji.

U izvještaju Agencije se navodi da je pored oduzimanja dozvole za rad Banci Srpske, što je znatno uticalo na smanjenje pozicije bruto kredita, pad kreditne aktivnosti zabilježen i kod pet banaka po stopi koja se kretala od jedan do deset odsto, odnosno za ukupno 178,4 milion KM.

S druge strane, kod tri banke došlo je do blagog rasta kreditne aktivnosti po stopi koja se kretala od jedan do 14 odsto što je ukupno povećanje od 56,9 miliona KM.

„Evidentno je da je kreditna aktivnost banaka u padu u odnosu na kraj 2015. godine, a krediti su i dalje uglavnom usmjerena prema građanima, privatnim preduzećima i društvima, te Vladi i vladinim institucijama“, dodaje se u izvještaju.

Država postala konkurencija svojim građanima i privredi

Predsjednik Udruženja banaka BiH Milan Radović kaže za CAPITAL da je na pad kreditne aktivnosti uticalo više faktora, a između ostalih, i mjere koje je donijela Centralna banka BiH. On je pojasnio da su banke polovinom ove godine morale izdvojiti dodatni novac kao obaveznu rezervu kod Centralne banke, što je po njihovim podacima, oko 450 miliona KM više nego do sada.

„Dakle, morali smo dio novca imobilisati na račun rezervi kod Centralne banke. S druge strane, negativna kamatna stopa koju banke plaćaju za sredstva koja premašuju obaveznu rezervu uticala je na to da banke traže alternativne plasmane koji su brzi i sigurniji, a to smo našli u trezorskim zapisima“, kazao je Radović.

On je istakao da se i u narednom periodu očekuju slični trendovi s obzirom na to da su novim zakonskim i podzakonskim aktima pooštreni uslovi u vezi sa rizičnom aktivom, odnosno da banke trebaju više kapitala za plasmane privredi, dok je građanima taj odnos manji.

„Po novim odlukama bankama za plasmane privredi treba 25 odsto više kapitala nego za kredite građanima i to je razlog zbog kojeg banke biraju građane. Takođe, građanima su manji plasmani i banke se sa njima lakše nose ukoliko dođe do problema“, naglasio je Radović i dodao da osim toga privreda nema kvalitetnih projekata.


Vlada i vladine institucije uzele 618 miliona KM kredita

Krediti pravnim licima iznose 2,49 milijardi KM ili 55 odsto ukupnih kredita i manji su za 12 odsto u odnosu na kraj 2015. godine kada su iznosili 2,82 milijardi KM.

Krediti Vladi i vladinim institucijama na kraju septembra iznosili su 618,3 miliona KM i manji su za 12 odsto ili za 88 miliona KM u odnosu na  kraj 2015. godine. Krediti Vladi i vladinim institucijama u ukupnim kreditima učestvuju sa 14 odsto.

U strukturi ovih kredita najviše učestvuju krediti Vladi RS po osnovu direktnog ili indirektnog duga kod šest banaka u ukupnom iznosu od 281,2 miliona KM ili 45 odsto kredita ovog sektora, dok su na kraju 2015. iznosili su 334,6 miliona KM.

Zajmovi javnim i državnim preduzećima iznosili su 203,3 miliona KM sa stopom pada od pet odsto u odnosu na kraj 2015. godine.

Krediti privatnim preduzećima i društvima iznosili su 1,6  milijardi KM i čine 36 odsto ukupnih kredita. Ovi krediti su manji za 226,4 miliona KM ili za 12 odsto u odnosu na kraj 2015.

Krediti građanima iznose 2,016 milijardi KM, dok su na kraju prošle godine iznosili 2,021 milijardi KM. Ovi krediti učestvuju sa 44 odsto u ukupnim kreditima.

„U sektoru fizičkih lica izražena je koncentracija kredita za opštu potrošnju koji iznose 1,37 milijardi KM ili 68 odsto ukupnih kredita fizičkih lica sa rastom od dva odsto i učešćem od 30 odsto u ukupnim kreditima bankarskog sektora u odnosu na kraj 2015. godine. Rast kredita za opštu potrošnju evidentan je kod šest banaka“, navodi se u izvještaju Agencije.

Učešće kredita za stambene potrebe (513,9 miliona KM) i obavljanje djelatnosti (129,5 miliona KM) čini 32 odsto ukupnih kredita stanovništva i manji su za pet odsto u odnosu na kraj 2015. godine.

Krediti ostalim sektorima ukupno iznose 30,9 miliona KM sa padom od 20 odsto s obzirom na to da su na kraju prošle godine iznosili 38,7 miliona KM.


 

CAPITAL: M. Čigoja

 

 

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Veliki pad kreditne aktivnosti u RS – Vlada bolji klijent od firmi

    1. RE Akica:

      Bravo, bravo!
      Ili da kupimo sebi akcije, ali bez da placamo, vec da banka to sama isfinansira…

    2. Akica

      Najbolje da uložimo u Staru Adu i da uživamo u RnR i sek.u kao i Milan

    3. Miki

      Hahahaha E ovaj Milan je kralj demagogije!!! Dokle vise i njega da slušamo

    4. Banija

      najbolji menadzer a nema kvalitetnih projekata sad mi ništa nije jasno

    5. Ha-ha: “u trezorskim zapisima su nasli brze i sigurne plasmane”!
      Citaj: na svaki zvizduk nova banda pusti koji milion i malo odlozi propast!

    6. Klara

      Svako ko se i malo razumije u ovu materiju, zna da najveci akcionar prica obicne pricice za laku noc.
      Kada bi postojala drzava i agencija, te kada bi se u njegovoj banci izvrsila rezervisanja po zakonu, rezerve bi nekoliko puta progutale lazno iskazani milionski profit, sa sve saljivo stecenim akcijama.
      Sve bi nestalo u jednom danu.

      • Danas nam je divan dan

        A šta ćemo sa rezultatima AQR-a? Malo demantuju tvoje poznavanje prilika u bankarskom sektoru.

        • Pujto

          Bravo. Na ovom portalu samo znaju pljuvati, a rezultati revizija pokazuju drugacije. Rezultat AQR Nove banke je odlican, znam da su im to radili PWC, jedna od najvecih revizorskij kuca na svijetu po nalogu MMF-a, a godisnju reviziju im radi Ernst&Young koja spada u revizorske kuce velike cetvorke i kompletne revizorske izvjestaje imate na BL berzi gdje je sve fino napisano. Ali uvijek je lakse pljuvati bez pokrica i odgovornosti za napisano!

          • Stara Ada

            Revizor ne ulazi u kvalitet rada regulatora, već ga a priori prihvata tačnim. I Bobar i Balkan Investment banka su imali prolazne revizorske izvještaje. Dok nisu totalno zaglibili. Što čeka i Novu banku, samo je pitanje detalja kako će se odigrati. Onda će biti pisanije, bune nezadovoljnih radnika i svega što je već viđeno na primjeru drugih.

          • Štediša

            AQR nije ni dostavljen na berzu, iako je berza to tražila od svih banaka

          • Re pujto

            Vrlo neobicno sam na svoj komentar reci BRAVO.Po narodnoj “usta moja hval'te me kad niko drugi nece”.