Capital.ba

Usvojen Nacrt strategije razvoja energetike do 2030.

08.12.2010. / 8:45

BANJALUKA, Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je večeras Nacrt strategije razvoja energetike RS do 2030. godine čiji su opšti ciljevi da bude obezbijeđena potrebna količina energije prema ekonomski održivim cijenama i povećana efikasnost njene proizvodnje, transporta, distribucije i potrošnje.

“Ciljevi su i stvaranje uslova za otvaranje energetskog tržišta i ulaganje u ovaj sektor, razvijanje obnovljivih izvora energije, održivost energetskog sektora u uslovima ograničene emisije gasova sa efektom staklene bašte i usklađivanje zakonodavstva sa standardima EU”, rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac.

Odgovarajući na pitanja o mogućoj privatizaciji ovog sektora, Puhalac je istakao da je namjera da postojeća postrojenja ostanu sa vlasničkom strukturom kakva je i sada, a da se za nova postrojenja moraju tražiti partneri.

“Situacija je jasna: resurse imamo, a para nemamo. Imamo potencijal, ali je on neispunjena želja, ako nemamo novac”, istakao je Puhalac.

Kad je riječ o investicijama, Puhalac kaže da treba uskladiti 11 zavisnih preduzeća na način da niko u vlasničkoj strukturi ne bude oštećen.

Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić rekao je da dijeli mišljenje o potrebi dokapitalizacije, ali ne i privatizacije ”Elektroprivrede RS”, te podsjetio da je 2003. godine parlament Srpske odbacio prijedlog za privatizaciju elektroenergetskog sektora.

Radojičić je naglasio da politika cijena, iako se ovdje insistira na tržišnim cijenama, mora još jedno vrijeme biti socijalno senzibilna i da građani RS imaju struju jeftiniju nego u okruženju.

Prema njegovim riječima, ova strategija ne daje odgovor na pitanje kako zaštititi interese RS u ”Elektroprenosu BiH”. On je dodao da “Elektroprenos BiH”, u kojem RS ima 48 odsto vlasništva, ima ogromne probleme u unutrašnjoj organizaciji i 200.000 miliona maraka blokiranih zbog toga što nema dogovora o investiranju.

Strategija, dodao je on, ne daje ni odgovore na organizaciona pitanja unutar elektroenergetskog sektora, vrlo načelno i vrlo široko govori o privatizaciji i ne odgovara na pitanje koji je investicioni kapacitet “Elektroprivrede RS”.

On je dodao da su i rokovi navedeni u strategiji probijeni, da je stoga treba ažurirati i niz odredbi riješiti dok dokument ne dođe u formu prijedloga pred parlament Srpske.

Poslanik DP-a Dragan Čavić rekao je da je “Elektroprivredi RS” potrebno restrukturisanje, da je ona postala socijalna ustanova koja je primila toliko novih radnika da to sistem više ne može izdržati.

Šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Govedarica rekao je da ova stranka predlaže donošenje moratorijuma na privatizaciju “Elektroprivrede RS”.

Poslanik SDP-a BiH Slobodan Popović predložio je da RS bude ta koja će započeti saradnju sa elektroprivredama u Federaciji BiH i u zemljama okruženja. “Treba da razmotrimo oživljavanje ekonomskih tokova čiji prekid je proizveo štetu svima”, poručio je Popović.

Autori ove strategije su Energetski institut “Hrvoje Požar” iz Zagreba i Ekonomski institut Banjaluka.

Za Nacrt strategije nakon višečasovne rasprave glasao je 51 poslanik, jedan je bio protiv, a 26 uzdržanih. Jednoglasno je prihvaćen prijedlog da se o ovom dokumentu organizuje javna rasprava u roku od 90 dana.

Usvajanjem ovog nacrta okončano je današnje zasjedanje, a nastavak je najavljen za sutra u 10.00 časova.

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Usvojen Nacrt strategije razvoja energetike do 2030.

    1. lemi

      i jos jedna stvar, ako se pametno bude radilo sa ERS u smislu dokapitalizacije, ili parcijalne prodaje na nacin kao sto su to u crnoj gori uradili, to moze da ima visestruke efekte, kako na akcionare ERS, tako i na kompletan privredni i finansijski sistem u RS, trziste kapitala itd.

    2. lemi

      hvala.
      buduci da plan razvoja energetike ima cca 1200 strana, ne mogu ga ni pregledati u nekom razumnom roku pa ni komentarisati.
      ono sto mogu komentarisati jeste treci dokument, strategija razvoja energetike.
      odmah upada u oci da je tu malo struke, a puno (rezimske) politike, npr. konstatacija:
      ‘Uspjesna privatizacija segmenata telekomunikacija i naftne industrije i otvorenost RS za strane investicije pokrenuli su brojne projekte’.
      koje?
      nakon toga se spekulise o buducem kretanju BDP i daju se dvije varijante, jedna ako ne bude svjetske krize i druga ako je bude. logika je:
      ako svjetska kriza stane vec tokom 2010., BPD Srpske ce rasti preko 5%. kakva nebuloza. BDP je iskazan indeksno, odnosno ne govori se koliko on apsolutno iznosi (precjenjen je naravno). dalje se analizira kao u osnovnoj skoli, ako BDP bude rastao x procenata godisnje, onda ce se desiti to i to, a ne govori se sta to treba da se desi pa da BDP, makar nominalno, poraste.
      dalje se govori kako se ‘na trzistu tecnih goriva stanje znacajno promijenilo pocetkom proizvodnje u rafineriji brod’ a u dodatku se kaze: ‘sirova nafta se u potpunosti uvozi’.
      ono sto se ne pominje da je time zapravo pogorsan trgovinski bilans RS, jer se puno vise sirove nafte uvozi, a da se gotovo nista ne izvozi vec se sve plasira u RS/BIH.
      interesantno je da se pominju nalazista nafte u RS, te se podvlaci ‘perspektivnost u smislu postojanja rezervi nafte i gasa te opravdavaju daljnja istrazivanja i ukazuju na realne mogucnosti otkrivanja komercijalnih lezista’.
      ono sto se ne kaze jeste nedoumica KO ce to da komercijalno iskoristi kao i da se ne pominje da smo mi sa privatizacijom naftne industrije zapravo poklonili prijeratne rezultate istrazivanja potencijalnih naftnih lokacija-rezervi u BIH.
      ostatak strategije nudi dosta tehnickih informacija, a posebno je interesantan dio o privatizaciji.
      ocigledno je da para republici srpskoj nedostaje, te je vlast nalozila izradu ove stretegije gdje prica o privatizaciji se stidljivo pominje, kao nagovjest.
      govori se o modelu 50:50, i sa vecim dijelom izlozenog se slazem. medjutim, pouceni iskustvom sa RITE Gacko, Stanara, malih hidrocentrala, sto su sve projekti koji su redom ili-propali ili ce se otegnuti na dvocifren broj godina, nadamo se da ova strategija nije mazanje ociju strucnoj javnosti, a da se ne desi totalna rasprodaja ERSa. no cinjenica je ni da ovakav ERS ne radi kako treba.

    3. administrator
    4. rakovic

      @lemi
      na veb sajtu Vlade RS, ministarstvo energetike

    5. lemi

      zna li neko gdje se moze naci taj dokument?

    6. milenko

      taj dokument je opsiran i ima dobrih momenata, ali mu nedostaje veoma vazna stvar – nigdje se ne pominju iskustva drugih zemalja i nema nikakvog komparativnog poredjenja, sto je, po meni, nedopustivo za ovako vazan i obiman dokument

    7. lemi

      ovo je uvod u privatizaciju tj. prodaju ERS. neka nam je bog na pomoci.

    8. rakovic

      Ovaj dokument nije strategija, ali je kvalitetno urađen. Da bi postao strategija potrebno je odabrati opcije koje su u dokumentu prikazane. Nadam se da će javna rasprava baciti više svjetla na prioritete. Jedna od dilema je da li graditi Ugljevik 2 sa većom snagom uz zatvaranje Ugljevika 1 ili temeljito obnoviti i Ugljevik 1. Ostaje problem na početku dokumenta, a koji je za mene potpuno sporan. Rast BDP i potrošnja el.energije ne bi trebali ni u jednoj jednačini da imaju direktnu proporcionalnost, pogotovo ne sa današnjim stanjem tehnike i tehnologije.