Capital.ba

Uspon Rusije – problemi u zemljama Unije

22.08.2012. / 14:59

BRISEL/MOSKVA, Stabilne zemlje imaju jaku srednju klasu – ali neke novopridošle države u EU, posebno one sa istoka, imaju problem upravo zbog malog procenta srednje klase, kao i neke zemlje koje su starosjedioci u Uniji.

Iako u razvijenim državama EU, prije svega u skandinavskim zemljama, većina stanovništva pripada upravo srednjoj klasi, prema podacima Statističke agencije EU vidi se da je brojnost te klase veoma ugrožena u Bugarskoj i Rumuniji, a na njih sve više počinju da liče i Portugal, Irska, Grčka i Španija.

Suprotan primjer predstavlja Ruska Federacija. Tamo je rast srednje klase očigledan.

Još 2005. godine bilo je svega oko 1,5 miliona ljudi sa godišnjim prihodima većim od 15.000 dolara, a njihov broj se za sljedećih sedam godina uvećao čak za 20 puta!

Sada se smatra da je materijalni uslov za pripadanje nekog domaćinstva srednjoj klasi – prihod u visini od 20 hiljada dolara na godišnjem nivou.

S obzirom da je u prošloj 2011. godini približno 15 miliona porodica imalo prihode u iznosu većem od 20 hiljada dolara, to znači da skoro 30 odsto stanovništva Rusije pripada srednjoj klasi.

Prema ocjenama svjetskih eksperata, ta tendencija uvećanja ruske srednje klase će biti nastavljena i u sljedećih deset godina.

Uobičajena definicija glasi – da je srednja klasa velika grupa ljudi u savremenom društvu, koja se u socijalno-ekonomskom smislu nalazi između radničke klase i visoke klase.

Pripadnik te klase je neko ko je fakultetski obrazovan, posjeduje stan i automobil, a pritom može da sebi priušti odlazak na ljetovanje svake godine,dok mjesečno zarađuje najmanje 1.000 evra.

Ekonomisti i sociolozi smatraju da je srednji sloj društva najvažniji za pokretanje privrednog razvoja svake zemlje, zato što on zarađuje i troši novac, a kao što je poznato – za opstanak i razvoj nacionalne ekonomije potreban je što veći broj platežno sposobnih potrošača.

Nestanak srednje klase uvijek ostavlja velike posljedice na ekonomiju, zato što bez nje nema ni potražnje, a bez potražnje nema ni proizvodnje.

To najbolje osjećaju zemlje na Balkanu i na prostorima bivše Jugoslavije.

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!