Uređujemo okvir za bolje poslovanje
30.12.2009. / 8:45
BANJALUKA, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH planiralo je za ovu godinu 164 programska zadatka, što je više od petine u odnosu na ukupan plan rada Savjeta ministara BiH. Imajući u vidu činjenicu da smo ministarstvo s najsloženijim zadacima, to još više usložnjava situaciju, ali naš procenat realizacije je skoro 43 odsto, što znači da ćemo godinu zaključiti sa 71 realizovanim zadatkom.
Posmatrano s aspekta kvantiteta, moglo bi se reći da nije urađena ni polovina posla, ali ako bi se, što je svakako važnije, pogledao kvalitet i značaj programskih zadataka koje smo uspješno riješili, onda bi se, ipak, moglo konstatovati da smo uradili više nego dobar posao.
Ovo u intervjuu kaže ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mladen Zirojević, ističući da je u ovoj godini proceduru predlaganja u Savjetu ministara BiH prošlo devet zakonskih rješenja koja imaju direktan uticaj na situaciju u privredi BiH, odnosno njeno poboljšanje.
Svjedoci smo neprestanih prozivki nevladinog sektora da zajedničke institucije BiH ne rade dobro, čak da rade loše. Kako gledate na to i kako ocjenjujete rad Ministarstva na čijem ste čelu u 2009. godini?
ZIROJEVIĆ: Izuzetno cijenim rad i glas nevladinog sektora u RS i BiH, ali isto tako otvoreno kažem da ne vladaju u potpunosti svim informacijama i dobrim dijelom nastupaju površno kada se rade ove analize. Iz tog razloga uvijek sam, a evo i sada ih pozivam, da u slučaju Ministarstva koje vodim slobodno dođu, posjete nas, a mi ćemo ih vrlo rado upoznati s rezultatima našeg rada. Javnosti je poznato da ovo ministarstvo vodim od avgusta 2008. godine, odnosno da sam faktički došao na pola mandata, tako da vam jedino i mogu dati ocjenu rada za 2009. godinu, mada smo prilično uspješno priveli kraju i prethodnu godinu. Za 2009. godinu planirali smo 164 programska zadatka od ukupno 751 zadatka Savjeta ministara BiH, što je skoro 22 odsto od cjelokupnog plana rada Savjeta ministara BiH. Naš procenat realizacije programskih zadataka jeste skoro 43 odsto, što znači da ćemo do kraja godine realizovati 71 programski zadatak. Lično sam izuzetno zadovoljan zadacima koje smo realizovali.
U čemu se konkretno ogleda rečeno zadovoljstvo?
ZIROJEVIĆ: Zadovoljan sam postignutim rezultatima u oblasti predlaganja određenih zakonskih rješenja. Za 2009. godinu smo od 101 prijedloga zakona Savjeta ministara BiH, koliko je ušlo u Program rada, mi planirali 19 zakona. Od toga devet je prošlo proceduru predlaganja u Savjetu ministara BiH, a većina se nalazi i u parlamentarnoj proceduri. Do kraja godine planiramo da uputimo i deseti prijedlog prema Savjetu ministara BiH. Zadovoljan sam zato što je među tim prijedlozima zakon o duvanu BiH, zakon o promociji malih i srednjih preduzeća i preduzetništva u BiH, zakon o slobodnim zonama u BiH, zakon o opštoj sigurnosti proizvoda BiH, kao i zakonska rješenja koja se tiču carinske politike i carinske tarife. Dakle, riječ je o prijedlozima zakona koji direktno imaju uticaj na situaciju u privredi u BiH i njeno poboljšanje. Takođe, zadovoljan sam i radom Sektora za poljoprivredu u MSTEO BiH, koji je svojim radom pokazao kako se može uspješno vršiti koordinacija u ovoj oblasti. Za narednu godinu u okviru ovog sektora planirali smo još niz aktivnosti, naročito onih koje se tiču uspostavljanja sistema plaćanja u poljoprivredi u BiH. Takođe, ono što javnost malo zna, ostvaren je napredak i na polju donošenja tehničkih propisa u BiH, gdje prvenstveno mislim na direktive novog pristupa. Zakonom je definisan Komitet za tehničke propise, koji se u prethodnih pet godina sastao samo sedam puta, ove godine se sastao čak šest puta, te utvrdio prijedloge četiri naredbe, dok je još šest u proceduri rada po ekspertskim timovima. Kreiran je plan rada i za 2010. godinu u koji je ušlo još pet prioritetnih direktiva. Usvojena je Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća u BiH za period do 2011. godine, što je opet vidljiv iskorak.
Možete li pobliže pojasniti značaj ovih rješenja u oblasti malih i srednjih preduzeća?
ZIROJEVIĆ: Ovdje se radi o kreiranju institucionalnog i zakonodavnog okvira za podršku sektoru malih i srednjih preduzeća na nivou BiH. Imamo nešto što se zove Evropsko partnerstvo za BiH, čiji su kratkoročni prioriteti upravo izgradnja ovih kapaciteta za ovu oblast. Ali, nije tu samo nešto što je stvar Evropskog partnerstva, već potreba da imamo institucije koje se bave ovom problematikom na nivou BiH. Veoma je važno naglasiti da smo to uspjeli predložiti, bez zahtjeva za eventualnim prenosom ovlaštenja i u skladu sa postojećim okvirom. Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća u BiH za period do 2011. godine usvojena je još u aprilu. U svom institucionalnom i zakonodavnom dijelu predviđala je donošenje zakona o promociji malih i srednjih preduzeća i preduzetništva u BiH, osnivanje sektora za mala i srednja preduzeća u MSTEO BiH, osnivanje foruma za promociju preduzetništva i malih i srednjih preduzeća u BiH, njihovu jedinstvenu klasifikaciju na nivou BiH… Sve su to rješenja koja smo predložili zakonskim rješenjem i koja ćemo realizovati po završetku parlamentarne procedure, te u narednoj godini krenuti u implementaciju operativnih dijelova Strategije.
Šta je s privredom, ili bolje reći konkretnom podrškom privrednom sektoru u BiH?
ZIROJEVIĆ: Ovdje moram reagovati, jer se često susrećem sa situacijom i zahtjevima prema Ministarstvu u pogledu djelovanja i davanja konkretne podrške privredi. Moram reći da MSTEO BiH nema razvojnu budžetsku komponentu kao direktan instrument podrške privredi, niti ustavna i zakonska ovlaštenja za široki spektar podrške privredi.
Ipak, polazeći od najsvježije aktivnosti, podsjetiću da smo prije desetak dana u Savjetu ministara BiH dali konkretan prijedlog dvadesetak mjera direktne podrške u sektoru poljoprivrede sa zaduženjima odgovarajućih institucija. Još u toku ove godine, Komisija MSTEO BiH je obišla sve veće gradove u BiH, razgovarala s privrednicima u cilju kreiranja liste necarinskih i tehničkih barijera sa kojima se naša preduzeća susreću prilikom izvoza svojih proizvoda, naročito u Srbiju i Hrvatsku, kako bi ih uputili našim tamošnjim kolegama i pronašli rješenje problema. I sami znate da smo u par navrata kontramjerama reagovali na zabrane uvoza naših proizvoda u susjedne zemlje, upravo u cilju zaštite naših preduzeća, odnosno privrede. Fokus
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
