Ubiparip: Za pet dana odluka o osnivanju firma za izgradnju Buk Bijele

26.01.2008. / 21:02

BANJALUKA, Sporazum elektroprivreda RS i Srbije o osnivanju zajedničkog preduzeća za potrebe izgradnje Hidroelektrane (HE) Buk Bijela na Drini biće utvrđen 1. februara, najavio je Rajko Ubiparip, ministar privrede, energetike i razvoja RS.

On je kazao da je “Elektroprivreda RS” tražila da se to preduzeće, u kojem bi dvije elektroprivrede imale po 50 odsto udjela, registruje u RS.

 Proizvedena energija HE Buk Bijela bi se, ističe Ubiparip, bilansirala u okviru “Elektroprivrede RS”, iz čijeg bi se nadležnog centra i upravljalo elektranom.
Paralelno s tim aktivnostima, napominje, radi se studija izvodljivosti i ekonomske opravdanosti, kao i hidrološka studija za rijeku Drinu.
“Obavezu izrade tenderskog dokumenta za ove studije preuzela je ‘Elektroprivreda Srbije’, dok će stručni kadrovi iz ‘Elektroprivrede RS’ biti aktivno uključeni u sve faze izrade tog dokumenta”, ukazao je Ubiparip.
Koliko je do sada dodijeljeno koncesija za izgradnju malih hidroelektrana (MHE) i kakva je dalja dinamika?
UBIPARIP: Vlada RS je do sada dodijelila ukupno 107 koncesija za izgradnju MHE sa 47 koncesionara.

Ukupna procijenjena snaga za MHE, za koje su potpisani ugovori, iznosi 281,67 megavata.

Do sada je urađena i puštena u rad samo MHE Divič, koju je na rijeci Vrbanji izgradio “Eling inženjering” iz Teslića.
Zbog velikog broja problema s kojima se susreću koncesionari u realizaciji ugovora, posebno zbog nepostojanja planske dokumentacije, rješavanja imovinskih problema i slično, Vlada RS je odlučila da produži rokove za početak izgradnje MHE i pomogne u rješavanju određenih problema.

Nakon isteka novih rokova, u slučaju nepoštovanja bilo koje odredbe ugovora primijeniće se odredbe o raskidu ugovora.

Takođe, zaključcima Vlada je, pored zakonskih i podzakonskih akata, kojima je definisana procedura dodjele koncesija, u cilju lakšeg informisanja zainteresovanih investitora i eliminisanja eventualnih nejasnoća, definisala neophodnu dokumentaciju potrebnu za podnošenje samoinicijativnih ponuda za dodjelu koncesije za izgradnju MHE.
Vlada RS se odlučila i na dodjelu koncesija preduzećima iz sistema “Elektroprivrede RS” za izgradnju HE. Koji su motivi?
UBIPARIP: Preduzećima iz sistema “Elektroprivrede RS” dodijeljeno je osam lokacija za izgradnju HE. Sa “Elektrodistribucijom” Pale sklopljeni su ugovori o izgradnji tri HE na Bistrici, ukupne instalisane snage oko 41 megavat i MHE na rijeci Janjini snage 4,1 megavata.

Preduzeću “Elektrodoboj” dodijeljena je koncesija za izgradnju dvije HE, dok je “Elektrokrajina” dobila koncesiju za izgradnju, odnosno revitalizaciju već postojeće MHE Delibašino selo, čija brana je bila veoma oštećena prilikom jednog od zemljotresa, a objekat u toku rata potpuno devastiran.
Izgradnja navedenih HE je dodijeljena distribucijama na čijoj teritoriji se nalaze te lokacije, a cijenilo se da će oni uz pomoć Holdinga i vlastitih kreditnih zaduženja moći da ih izgrade.

 Time će poboljšati kvalitet i sigurnost snabdijevanja svojih potrošača.
Inače, kao i svaka zemlja i mi želimo da budemo energetski nezavisni i nastojimo potrebe za električnom energijom obezbijediti iz vlastitih izvora.

Istina je da je RS jedan od rijetkih izvoznika električne energije, ali to je zbog malog procenta industrijske potrošnje, koji će vremenom usljed privrednog razvoja biti sve veći.

 S obzirom da izgradnja energetskih objekata relativno dugo traje, neophodno je već početi sa izgradnjom novih objekata.

Sigurno je i po već započetim aktivnostima, da će “Elektroprivreda” graditi još novih energetskih objekata, što će biti podsticaj razvoja privrednog i društvenog kretanja u RS.
Zbog čega je stav Vlade RS da, za sada, ne razmatra privatizaciju “Elektroprivrede”?
UBIPARIP: Vlada RS je zaključkom od 17. jula 2006. godine zauzela stav da nema privatizacije “Elektroprivrede RS”, odnosno već izgrađenih elektroenergetskih objekata, ali nije zabranila ulaganja u elektroenergetski sektor, bilo da se radi o ulaganjima u nove ili postojeće objekte.
Vlada RS sprovodi Akcioni plan za prestruktuiranje elektroenergetskog sektora i, zbog njegovog uspješnog sprovođenja do kraja, nije preporučljivo ići u većinsku privatizaciju elektroenergetskog sektora, jer bi se time izgubile karike u upravljanju elektroprivrednim preduzećima, gdje Vlada ima većinski paket akcija.

 Još nije uspostavljeno slobodno tržište električnom energijom, bolje rečeno ono je još regulisano, jer se struja isporučuje potrošačima po regulisanim cijenama, koje su trenutno niže od veleprodajnih tržišnih cijena.
Da li je zaživjelo slobodno tržište strujom za veće potrošače, koje je omogućeno od početka ove godine?
UBIPARIP: Mada su se stekli uslovi da svi potrošači, izuzev domaćinstava, od 1. januara ove godine mogu steći status kvalifikovanog kupca i slobodno kupovati električnu energiju na tržištu, oni to jednostavno ne rade jer su tržišne cijene veće od regulisanih.
Sve dok je država većinski vlasnik postojećih elektroenergetskih objekata, ona može uticati na politiku cijena i štititi domaće potrošače.

Mada ova politika nije produktivna sa stanovišta deregulacije elektroenergetskog sektora, ona je potrebna u prelaznom periodu dok se domaća privreda ne podigne na konkurentniji nivo i dok svi privredni subjekti u RS ne ojačaju i osposobe se za tržišne uslove poslovanja. Prije konačne liberalizacije u elektroenergetskom sektoru potrebno je utvrditi elektroenergetsku politiku, što će biti urađeno u okviru Energetske strategije RS, za koju je Vlada usvojila projektni zadatak.

Osim toga, Vladi predstoji da u skladu sa energetskom politikom donese svu zakonsku regulativu, kada se, po nama, stiču uslovi za razmišljanja o privatizaciji i za veći stepen liberalizacije u elektroenergetskom sektoru.
Procjene su da je RS, odnosno BiH, iskoristila najviše polovinu energetskih potencijala. Koji bi stepen iskorištenosti RS dostigla sa realizacijom planiranih projekata?
UBIPARIP: RS raspolaže sa proizvodnim kapacitetima instalisane snage 1.300 megavata, koji na godišnjem nivou ostvaruju proizvodnju od 5.000 do 5.500 gigavat-časova, zavisno od hidroloških prilika.

Dio proizvedene električne energije u iznosu od 3.500 gigavat-časova prioritetno se isporučuje domaćem konzumu, a ostatak izvozi ili prodaje u BiH zainteresovanim kupcima.

Proizvodni kapaciteti su ravnomjerno izbalansirani u pogledu količine proizvedene hidro i termo energije.

Neiskorišteni potencijal za proizvodnju električne energije leži u postojećim, već ispitanim nalazištima uglja, koja se nalaze u Ugljeviku, Gacku i Stanarima.

 Pretpostavka je da nalazišta u Ugljeviku i Gacku omogućavaju gradnju duplo većih blokova od postojećih, po 600 megavata, dok je u Stanarima u toku priprema za gradnju novog objekta snage 410 megavata.
Zbog svojih prirodnih karakteristika RS se svrstava u zemlje sa većim hidroenergetskim potencijalom.

Prema Strategiji razvoja “Elektroprivrede RS” ukupan tehnički iskoristiv potencijal vodotoka u RS, uključujući i granične rijeke, iznosi 13.505 gigavat-časova godišnje.

Tehnički iskoristiv potencijal koji pripada RS iznosi 10.027,5 gigavat-časova godišnje.
Kada se radi o hidropotencijalu, na bazi dosadašnjih ispitivanja, pretpostavlja se da je njegovo iskorištenje svega 30 odsto.

Najveći dio neiskorištenog potencijala pripada energetskim objektima snage veće od 10 megavata. 
TE Stanari do 2012.
Kada počinje gradnja TE Stanari instalisane snage 410 megavata?
UBIPARIP: Pri kraju smo definisanja svih odredbi koncesionog ugovora za izgradnju TE Stanari sa kompanijom EFT.

U početku je bilo više različitih viđenja realizacije ovog projekta, ali smo uspjeli da približimo svoja viđenja, dođemo do odredbi kroz koje će se ostvariti interes i koncesionara i RS.

Očekujemo da će realizacija teći dinamikom kakva je predviđena studijom izvodljivosti, odnosno da će projekat biti realizovan do kraja 2012. godine. Nezavisne N.