Capital.ba

U Srpskoj niskogradnja tone, visokogradnja raste

12.11.2018. / 10:30

BANJALUKA, PRIJEDOR – U trećem tromjesečju ove godine došlo je do smanjenja niskogradnje od 3,4 odsto, dok je visokogradnja veća za 0,8 odsto u odnosu na prethodno tromjesečje ove godine.

Podaci su ovo Republičkog zavoda za statistiku RS, koji kažu da je u trećem tromjesečju ove godine ukupna proizvodnja u građevinarstvu manja za 1,7 odsto u odnosu na prethodno tromjesečje. Ista slika je i u poređenju trećeg tromjesečja ove godine u odnosu na isti period prethodne godine, gdje je proizvodnja u građevinarstvu manja za 1,3 odsto.

“Posmatrano prema vrsti građevinskih objekata, u ovom tromjesečju proizvodnja u građevinarstvu na objektima visokogradnje veća je za 3,9 odsto, dok je na objektima niskogradnje manja za 4,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine”, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, kaže za “Nezavisne” da uvažavajući ukupne trendove ne mogu ocijeniti zadovoljavajućim stanje u sektoru građevinarstva RS, te bez otvaranja velikih javnih investicija ne mogu se očekivati veliki pomaci.

“Iako je treći kvartal okarakterisan kao najproduktivniji dio godine za izvršenje građevinskih radova, u ovom periodu, prema statističkim pokazateljima, došlo je do blagog pada ukupno izvršenih građevinskih radova. Ovaj pad ogleda se u oblasti niskogradnje, i to za 3,4 odsto, a usljed završetka objekata više vrijednosti na dionici autoputa Banjaluka – Prnjavor. Dakle, izvođeni su završni građevinski radovi koji su niže vrijednosti u odnosu na radove više vrijednosti, koji su se izvodili većom dinamikom u prethodnom kvartalu, kao i u cijeloj prethodnoj godini”, rekao je Petrović. On kaže da što se tiče oblasti visokogradnje, aktivna je bila realizacija projekata izgradnje bolnice “Srbija” – Istočno Sarajevo, rekonstrukcija UKC RS u Banjaluci, gradnja “Delta Planeta” u Banjaluci i mnogi drugi projekti širom RS.

“Konstantna je i poslovna aktivnost u oblasti stanogradnje, gdje na konačnu prodaju utiče kupovna moć stanovništva, kako domaćeg, tako i dijaspore, koji zbog malih kamata na štednju u bankama kao isplativiji oblik štednje vide kupovinu nekretnina u RS”, rekao je Petrović i napomenuo da značajan uticaj na pad izvršenih radova u građevinarstvu ima sve veća izraženost nedostatka kvalifikovane i stručne radne snage, gdje privredna društva vrlo teško s radnom snagom koju imaju na raspolaganju mogu postići planiranu dinamiku na građevinskom objektu.

Goran Marjanović, vlasnik i generalni direktor preduzeća “Niskogradnja Marjanović” Prijedor, kaže da je na prijedorskoj regiji došlo do monopolističkog ponašanja nekoliko pojedinaca i firmi, te ministarstava koja ih podržavaju.

“Stvorena je klima ravna nuli, gdje se satiru rad, radnici i mala preduzeća, te se svako bori za egzistenciju na bilo koji način, što je jedan od najvećih razloga manje proizvodnje. Pojedinci svojim monopolističkim ponašanjem i podrškom pojedinih osoba iz ministarstava stvaraju epilog da satiru male firme. Ja se konkretno borim s Uredom za žalbe, Zakonom o javnim nabavkama, kako bih mogao izvoditi radove, da ne budem podizvođač i da ne moram biti sluga nekih tajkuna, kojima moramo polagati ono što oni ne mogu stići i ono što oni ne mogu da urade”, rekao je Marjanović. Nezavisne novine

 

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!