U Srbiji ima više od 200 kompanija – investitora iz Hrvatske
05.03.2017. / 11:40
ZAGREB, Iako su politički odnosi Srbije i Hrvatske opterećeni nerješenim pitanjima iz prošlosti i povremenim trzavicama, trgovinska razmjena raste iz godinu u godinu.
Tako se trgovinska razmjena približava milijardi evra, kaže predsjednik PKS Marko Čadež za T- portal.
“Hrvatske kompanije su, i u vreme većih razmimoilaženja na političkom planu, investirale u Srbiji, srpske polako ulaze u Hrvatsku, sve je više i zajedničkih bilateralnih projekata i regionalnih inicijativa, posebno onih na kojima zajedno rade privredne komore dveju zemalja”, rekao je Čadež.
Mada je, kaže Čadež, razmjena daleko ispod potencijala naših privreda i tržišta, u posljednjih deset godina gotovo je udvostručena s 465 miliona evra u 2006. na 864,3 miliona evra u 2015, odnosno 903,8 miliona evra u 2016. godini.
“Saradnja je prirodni interes naših kompanija, a biznis je kao voda i uvek nađe put, lakši ili teži. Privrednici mnogo brže nalaze zajednički jezik i lakše uklanjaju barijere od političara”, objašnjava Čadež.
On je duboko uvjeren da će političke strasti gubiti na intenzitetu što srpsko-hrvatske privredne veze budu jače i kvalitetnije, što više bude međusobnih investicija i zajedničkih projekata, što naše zajednice budu više prepoznavale ekonomski interes i uživale u rezultatima regionalne saradnje.
Na pitanje na šta se žale srpske kompanije koje rade u Hrvatskoj, kaže da u Hrvatskoj i dalje radi mali broj srpskih kompanija – samo desetak njih, dok su Hrvatska i Slovenija ušle na naše tržište u jeku privatizacije pa danas u Srbiji ima više od 200 kompanija – investitora iz Hrvatske sa više od 11.000 zaposlenih radnika.
Čadež konstatuje da je pred Hrvatskom ozbiljan rad na pojednostavljivanju procedura i ubrzanju procesa dobijanja građevinskih dozvola, kao i na poboljšanju uslova za pokretanje biznisa, a prostora za unaprđenje ekonomske saradnje, kaže, ima u gotovo svim sektorima.
“Potražnja na hrvatskom tržištu ukazuje na izvozne šanse srpskih proizvođača svežeg voća i povrća, vina i alkoholnih pića, građevinskog materijala, metalne žice i mreže, proizvoda crne i obojene metalurgije, metalske i mašinske, auto i farmaceutske industrije“, ističe Čadež.
On navodi i da privredne komore Srbije i Hrvatske imaju uspješnu bilateralnu saradnju i svakodnevnu komunikaciju na svim nivoima, podsjećajući da su to prve institucije koje su poslje događaja 1990-ih obnovile veze i tako napravile značajan korak ka normalizaciji odnosa dvije zemlje.
Čadež kaže i da, s promjenom političke klime, s buđenjem regionalnih inicijativa i rastućim trendom u bilateralnoj saradnji, Srbija ponovo razmišlja o otvaranju predstavništva u Zagrebu, koje je zatvoreno prije četiri godine zbog, kako kaže, racionalizacije troškova.
“Istina, malo je verovatno da će to biti ove godine. Pitanje predstavljanja srpske privrede u regionu, forme i dinamike širenja predstavničke mreže jedna je od važnih stavki kojima ćemo se baviti u narednim mesecima, u sklopu kreiranja novog modela ekonomske diplomatije Srbije u svetu“, objašnjava predsednik PKS.
On izražava zadovoljstvo zbog odluke da se Hrvatska privredna komora već ove godine, ponovnim otvaranjem svog predstavništva, vraća u Beograd, uvjeren da će to dodatno doprinjeti, kako navodi, inače odličnim odnosima dveju komora i ojačati saradnju poslovnih zajednica koje predstavljaju.
Osvrnuvši se na finansijsku krizu hrvatskog koncerna “Agrokor”, koji u svom sastavu ima i veliki broj kompanija iz Srbije, Čadež ocjenjuje da situacija nije nimalo bezazlena i da je najvažnije, sa stanovišta srpske privrede i kompanija, da koncern sačuva finansijsku i ukupnu poslovnu stabilnost i da zaposleni zadrže svoja radna mjesta.
Komentarisao je i slučaj “čokoladica”, kada se krajem prošle godine hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izvinila zato što su u poklon paketima koje je djelila djeci bile čokolade subotičkog “Pionira”, i istakao da takvih situacija u Srbiji posljednjih godina nije bilo.
“Konačnu odluku o tome šta će kupovati donose potrošači u trgovinama, a ne političari”, zaključio je predsjednik PKS, dodavši da proizvodi kao što su Jafa keks, Medeno srce, čokoladne bananice, ili pak Vegeta, sardine Eva i Krašove bajadere nisu samo srpski ili hrvatski proizvodi, već – regionalni brendovi. Tanjug
Tagovi: hrvatskainvesticijeizbormarko cadezsrbijatrgovinska razmjenavazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
