U RS posluju 94 trgovačka centra, male trgovine gube bitku
17.04.2017. / 14:27
– Marjanović: Samo 20 centara u Banjaluci ugasilo 400 malih trgovina
– Pavlović: RS nema nikakvu strategiju ekonomskog razvoja
BANJALUKA, Broj trgovačkih centara u Srpskoj u posljednjih pet godina u konstantnom je porastu, dok je broj samostalnih trgovačkih radnji drastično smanjen. U RS su u prošloj godini poslovala 94 trgovačka centra, a najviše ih je bilo u Banjaluci – 20.
U Nacrtu strategije razvoja trgovine RS do 2022. godine navedeno je da su na maloprodajnom tržištu Srpske pozicionirani međunarodni trgovački lanci, najviše iz zemalja bivše SFRJ, dok se očekuje i ulazak trgovačkih lanaca iz ostalih zemalja Evropske unije, ne računajući Hrvatsku i Sloveniju koje su već prisutne na našem tržištu.
Trgovina je najrazvijenija u Banjaluci, zatim na teritoriji Bijeljine, dok je znatno slabije razvijena u istočnim i južnim dijelovima Republike Srpske.
U dokumentu se ističe da je u narednom periodu potrebno voditi aktivnu politiku kontrolisanog ulaska stranih trgovačkih lanaca.
„Na tržištu maloprodaje visokoobrtnih proizvoda, optimalno bi bilo imati najmanje četiri vodeća trgovačka lanca sa približno jednakim tržišnim učešćima. Intenzitet konkurencije time bi bio, iako bi se povećala koncentracija, na znatno višem nivou nego u sadašnjim uslovima“, ističe se u dokumentu.
Predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca regije Banjaluka Bogdan Marjanović kaže za CAPITAL da je 20 trgovačkih centara zatvorilo 400 malih trgovina u Banjaluci.
„Vidi se da u tom smislu nazadujemo. Zanatsko – preduzetnički sektor bi trebalo razvijati, ali kod nas je obrnuto. Vlasti su se odlučile za stimulisanje razvoja velikih centara, a plašim se da nas već od jeseni sa tim centrima, koji imaju ogromna dugovanja, čeka sličan scenario kao sa hrvatskim „Agrokorom“, kazao je Marjanović.
On je istakao da je u Banjaluci 2009. godine bilo 1.100 trgovačkih radnji, dok ih sada ima oko 350, što dovoljno govori o stanju u kojem se nalaze mali trgovci u RS.
Sličnu budućnost malim trgovinama predviđaju i u nadležnom ministarstvu koje navodi da bi mali trgovci kako bi opstali trebalo da se udružuju.
„S obzirom na strateško opredjeljenje da BiH, a time i RS, postane punopravni član Evropske unije, pretpostavlja se da će se zbog budućih atraktivnosti tržišta pojaviti novi međunarodni maloprodajni lanci. Domaći maloprodavci bi trebalo da se udružuju i da stvore jak nacionalni sistem zasnovan na ugovornim osnovama. To predstavlja jedan od najefikasnijih metoda opstanka domaćih trgovaca u dužem periodu. U suprotnom, perspektiva domaćih maloprodavaca imaće i dalje lokalni i regionalni značaj sa tendencijom slabljenja“, piše u strategiji.
Potrebno stimulisati otvaranje trgovina u manjim mjestima
U Nacrtu strategije razvoja trgovine RS do 2022. godine, koji će se naći pred poslanicima na narednoj sjednici Narodne skupštine RS, se navodi da osnovni pravci i prioriteti razvoja trgovinskog sektora RS treba da budu bazirani na stimulisanju domaće trgovine sa posebnim fokusom na razvoj malih i srednjih preduzeća u trgovini, na kontrolisanom ulasku stranih trgovačkih lanaca na tržište RS i na ravnomjernom regionalnom i prostornom razvoju trgovinskog sektora.
Iako u Srpskoj trenutno postoji veliki broj trgovinskih kapaciteta, njihova raspoređenost je neravnomjerna zbog čega je, kako se navodi, neophodno da se trgovinski kapaciteti, usklade sa potrebama stanovništva.
Dodaje se i da je potrebno stimulisati otvaranje trgovačkih objekata u manjim gradovima i seoskim područjima.
Te stimulacije, kako se ističe, mogu biti date kroz poreske olakšice za objekte u sredinama u kojima je trgovina nerazvijena. Takođe, lokalne samouprave trebalo bi da olakšaju proces dobijanja dozvola i drugih dokumenata neophodnih za otvaranje objekata.
Sektor trgovine na drugom mjestu u strukturi BDP-a
Inače, sektor trgovine u RS učestvuje sa oko 12 odsto u strukturi BDP-a, a ima i značajno učešće u ukupnoj zaposlenosti. Sektor trgovine je drugi sektor po veličini učešća u strukturi BDP-a, odmah poslije građevinarstva.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da podatak da trgovina zauzima drugo mjesto u strukturi BDP-a, a da se iza nje nalaze industrija i poljoprivreda, najbolje pokazuje kakav je ekonomski položaj zemlje. Pavlović kaže da je razvoj trgovine samo pomoćna djelatnost da bi ljudi živjeli i snabdijevali se, a da je proizvodnja ključ razvoja.
„Pravi problem je to što mi nemamo nikakvu strategiju ekonomskog razvoja koja bi bila bazirana na domaćim resursima, na činjenici da imamo enorman broj nezaposlenih. Ozbiljnom ekonomskom politikom se mora stimulisati pokretanje proizvodnje, smanjenje troškova rada, ali mi to još uvijek nemamo“, naglasio je Pavlović.
Ukupan broj zaposlenih u trgovini RS 2005. iznosio je 45.118, dok je na kraju 2015. pao na 42.595.
„Posmatrajući udio zaposlenih u trgovini, u ukupnom broju zaposlenih u Republici Srpskoj, taj odnos je bio najveći 2009. godine kada je iznosio čak 21 odsto. Preciznije, svaki peti zaposleni u RS 2009. godine radio je u trgovini. Nakon 2009. godine, blago se smanjuje učešće zaposlenih u trgovini u odnosu na ukupan broj zaposlenih, tako da je 2015. godine udio zaposlenih iznosio 17,31 odsti“, navodi se u dokumentu.
CAPITAL: M. Čigoja
Tagovi: bogdan marjanovicizborizdvajamomale trgovinestrategija razvoja trgovine rstrgovacki lancivaznozoran pavlović
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Bogdan Marjanović zastupa interese malih trgovackih radnji i zato je ok da ovako prica. A da li je postojanje malih trgovackih radnji i moj insteres kao potrosaca? Ne bi rekao da jeste. Prvo i osnovno je pogledati cijene proizvoda gdje postoje samo male radnje i gdje postoje i trzni centri. Odma se vidi da potrosaci za isto novca dobiju vise robe u mjestima gdje postoje trzni centri.
Druga bitna stvar za ovu pricu je napomenuti da male trgovinske radnje prave strasno mnogo prekrsaja. U malim radnjama se najvise izbjegava placanje poreza. Piljare u komsiluku ne izdaju racune i time kradu nas pdv od drzave tj naroda. Mnoge od ovih radnji ne prijavljuju radnike ili ih prijavljuju na 4 sata. Mnoge od ovih radnji prodaju proizvode kojima je istekao rok trajanja. Cak sam bio u trgovini u kojoj se prodaju cigarete bez markice.
Ova prica oko subvencionisanja malih radnji je prodavanje magle. Nemam nista protiv toga da trgovine rade. Ali moraju da postuju zakone ako hoce da rade a ne da zakidaju drzavu i drustvo kako god mogu i jos ocekuju subvencionisanje. Znaci malo je sto potkradaju drzavu za porez nego bi sad jos i da se dio poreza da njima.
Nacin na koji rade male trgovinske radnje se moze okarakterisati samo kao sverc i nista drugo. Kakve subvencije, treba im dati inspekcije. Pa bi vidili koliko bi crvenih traka bilo na radnjama(oni koji posluju po zakonu nece se uvrijediti na moj komentar)