U bivšoj SFRJ neće investicije iz Srbije

27.11.2010. / 8:45

BEOGRAD, Hrvatska, Makedonija i Slovenija su od srpskih privrednika označene kao najzatvorenija tržišta za srpske investicije.

Tu tezu potvrdio je i primjer Delte koja je još 2006. potpisala ugovor o gradnji šoping mola vrijednog 60 miliona evra u Skoplju, a koji je nova makedonska vlada jednostrano raskinula.

Zoran Drakulić, vlasnik Ist pointa, kaže da su ulaganja u Hrvatsku naročito problematična, i da je izjava Ive Josipovića, predsjednika Hrvatske, o tome da je srpski kapital dobrodošao u Hrvatsku pozitivan pomak.

On ipak dodaje da treba da prođe vrijeme da se stvari zaista promjene. Drakulić objašnjava da problemi naših investitora zavise od države do države i da su bili najprisutniji u Hrvatskoj.

“To je bilo naročito upadljivo ako se zna da smo mi otvorili tržište za hrvatski kapital. Josipovićeva izjava neće odmah riješiti sve probleme, ali je ohrabrujuća u svakom slučaju. Mislim, ipak da neki uniformisani problemi političke prirode ne postoje i ako ste veliki i ozbiljan privrednik, naći ćete put da realizujete svoju investiciju”, kaže Drakulić.

U Delti kažu da njihov slučaj o gradnji šoping mola i dalje tapka u mjestu i da se ne vidi nikakav pomak. “Mi smo još 2006. potpisali ugovor o gradnji šoping mola i još nekih investicija čija bi ukupna vrijednost bila oko 110 miliona evra. Onda su došli izbori i nova vlada, koja je bila ljuta na nas jer smo razgovarali sa njihovim prethodnicima i zato su jednostrano raskinuli ugovor o investiciji”, kažu u toj kompaniji.

Dejan Racić, generalni direktor “Delta ril estejta” navodi da se ta kompanija žalila našoj vladi ali da “do današnjeg dana nismo dobili odgovor. Imali smo problema sa ulaganjima u Sloveniji i Hrvatskoj, ali smo sa druge strane veoma dobro primljeni u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini”.

On napominje da je Delta po potpisivanju ugovora u Makedoniji uredno platila zemljište u vrijednosti od pet miliona denara, što trenutno iznosi 80.000 evra.

Privredna komora Srbije je prije Biznis foruma u Zagrebu isticala da problemi među srpskim i hrvatskim privrednicima moraju da se riješe na viskom državnom nivou.

Investicije u regionu
Zemlja    Investicije u Srbiju    Investicije iz Srbije
Slovenija    1,5 milijardi    46 miliona
BiH    više od 100 miliona    više od 800 miliona
Hrvatska    više od 500 miliona    20 miliona
Crna Gora    nema podataka    više od 200 miliona
Makedonija    600.000 evra    30 miliona
Izvor: Privredna komora Srbije; iznosi su u evrima

“Lično sam čuo da su pored Hrvatske postojali i politički problemi sa ulaganjem u Sloveniju i Makedoniju. Takođe, prisutni su i brojni administrativni problemi i razne necarinske barijere. Tačnije, radi se o tome što nama prebacuju da smo manje od njih usaglasili državne standarde sa standardima EU”, kaže Miloš Bugarin, predsjednik Privredne komore Srbije.

Ukupna ulaganja hrvatskih preduzeća u Srbiju iznose oko 500 miliona evra, a u obrnutom smijeru je otišlo 25 puta manje i to na račun jedne jedine investicije “Svislajon Takova”, koji je kupio jedno preduzeće iz Siska. “Politika je jedini problem za srpske investitore i to ne samo za područje Hrvatske već za cijeli region”, bio je kratak Rodoljub Drašković, vlasnik kompanije “Svislajon Takovo”.

Prekasno za ulazak na hrvatsko tržište

Poziv predsjednika Hrvatske Ive Josipovića srpskim kompanijama da ulažu u njegovu zemlju jer više neće biti političke opstrukcije je zakasnio, tvrdi većina srpskih privrednika. Osim što je prostor za investiranje sužen pošto je najveći dio hrvatskih firmi već privatizovan, naši privrednici kažu da sada nisu zainteresovani za ozbiljne investicije jer se tokom ekonomske krize bore za očuvanje svojih kompanija u Srbiji.

Predsjednik Metalca Dragoljub Vukadinović kaže da je inicijativa hrvatskog predsjednika zakasnila. “Pokušaji naših mlekara, pivara i trgovina da se probiju na njihovo tržište su spriječeni. Sada je najveći dio tamošnjih firmi već privatizovan. Nije ostalo gotovo ništa u šta može da se investira. Mi već tri godine imamo firmu u Zagrebu koja se bavi trgovinom naših proizvoda, ali veliki broj srpskih firmi nije imao šanse da prođe”, kaže Vukadinović.

Sa njim se slaže i predsjednik Galeb grupe Radoslav Veselinović, koji ukazuje da se u ovo vrijeme ekonomske krize privrednici bore da očuvaju kompanije u Srbiji i nisu zainteresovani za ozbiljne investicije u inostranstvu. “Sada nije pogodan trenutak. Može da se desi da ponovo pokušamo da prodremo na hrvatsko tržište, ali tek kada prođe kriza. Mi smo zainteresovani samo za metalne ambalaže”, navodi Veselinović.

Generalni direktor Galenike Nenad Ognjenović kaže da prostora za prodor na hrvatsko tržište ima u oblasti farmacije. “Prije desetak dana bili smo domaćin hrvatskoj Agenciji za lijekove kako bismo registrovali gotovo cijelu paletu proizvoda. Galenika bi uskoro trebalo da počne prodaju svojih proizvoda u Hrvatskoj. Tamo ima prostora za ulaganje i u građevinarstvo i turizam”, kaže Ognjenović.

– Pokušaj Galeb grupe da preko brokerske kuće Ilirika na berzi kupi većinski paket akcija firme Pluto iz Zagreba nije prošao. Zvanično objašnjenje je bilo da je srpska kompanija zakasnila jedan dan. Pluto je poslije preuzeo riječki MGK Pak
– Danjub grupa nije mogla da kupi Karlovačku mljekaru iako je ponuda ovog investicionog fonda bila i jedina i najbolja
– Svi pokušaji Delte da preuzme mesnu industriju Improm iz Križevaca, kao i da kupi zemljište kompanije Zagrepčanka u Zagrebu, bili su politički zaustavljeni Press, Blic