Capital.ba

Tri programa za spas prezaduženih

17.05.2011. / 12:50

BRISEL, Evropska unija osmislila je tri finansijska programa za pomoć članicama evrozone koje su prezadužene i koje iz vlastitih snaga nisu u mogućnosti vratiti svoje dugove.
Prvi program tiče se Grčke – naime za potrebe spašavanja i pomoć ovoj zemlji članice evrozone i neke zemlje članice EU-a, su u aprilu 2010. godine osnovale “Fond za kredite pomoći Grčkoj”. Prema tom programu, prenosi Deutsche Welle, Grčka bi do 2013. godine trebala primiti kredit u sveukupnoj vrijednosti od 80 milijardi evra. Osim toga i Međunarodni monetarni fond takođe je pristao Grčkoj pomoći s još dodatnih 30 milijardi evra. Sa ovih, ukupno 110 milijardi evra pomoći, Grčka bi tokom 2012. godine trebala biti u stanju sama dizati kredite uz prihvatljive kamate.

No, finansijski stručnjaci trenutnu situaciju u Grčkoj ocjenjuju izuzetno lošom i procjenjuju da će njoj biti potreban još jedan kredit u visini od 40 do 60 milijardi evra i to do 2013. godine.

Drugi veliki finansijski program pomoći – European Financial Stability Facility EFSF – razvijen je u ljeto 2010. godine u Luksemburgu. Riječ je o programu finansiranom od strane država evrozone a na njegovom čelu se nalazi Nijemac Klaus Regling. EFSF teoretski može neku zemlju, svoju članicu, pomoći i do 440 milijardi evra. Ovoj sumi se može dodati oko 60 milijardi evra iz državnog budžeta evropske komisije i 250 milijardi Međunarodnog monetarnog fonda. Time EFSF raspolaže s oko 750 milijardi evra.

Treći finansijski program za pomoć članicama evrozone je takozvani ESM – European Stability Mechanis. Riječ je fondu koji bi od 2013. godine trebao zamjeniti EFSF – kako su u martu ove godine zaključili šefovi vlada Evropske unije. ESM bi trebao zemljama kojima je potrebna pomoć, izdati kredite u vrijednosti do 500 milijardi evra. Ovoj svoti moglo bi se dodati još 250 milijardi evra Međunarodnog monetarnog fonda.

Razlika između ovog programa od ostalih je u tome što, kako bi zadržao najviši stepen rejtinga, ESM neće raditi samo s garancijama već i s gotovinom. To znači da će svaka zemlja članica evrozone tokom pet godina morati uplatiti u ovaj fond svotu od 80 milijardi evra.  Poslovni.hr

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!