Tomas Hes: BiH ima perspektivu štednje za starost
22.06.2009. / 7:50
BANJALUKA, Tržište osiguranja u Bosni i Hercegovini, ali i u cijeloj regiji ima odlične perspektive, a naročito u oblasti štednje za starost, odnosno penzionih fondova, ocijenio Tomas Hes, glavni ekonomista minhenske filijale kompanije “Swiss Re”, jedne od vodećih svjetskih reosiguravajućih kuća.
Hes je na susretu osiguravača i reosiguravača (SORS), koji je proteklih dana održan u Sarajevu, govorio o uticaju svjetske ekonomske krize na tržište osiguranja.
Koji su najizraženiji efekti uticaja krize na osiguravajući sektor?
HES: Najveći uticaj na tržište osiguranja je u oblasti investicija. Osiguravatelji nisu direktno uzroci krize, ali trpe njene posljedice. Oni se suočavaju s problemom na strani aktive, a prelijevanjem krize u realni sektor osiguranici su počeli gubiti posao, nezaposlenost je porasla i naravno da će ljudi najprije štedjeti na osiguranju.
Osiguravajuće kuće i nisu toliko pretrpjele koliko banke i generalno realni sektor?
HES: Neuporediv je način na koji je pogođeno tržište osiguranja i realni sektor u kojem je potražnja pala i do 50 posto. Uglavnom, osiguranje dobro funkcioniše, nema nesolventnosti. Osim američkog AIG-a, druge osiguravajuće kuće nisu imale potrebu za državnom pomoći. Finansijska slika osiguravajućih društava je još dobra i ona se dobro nose s krizom. Međutim, kriza je izražena na berzama, pogođene su korporativne obveznice, a efekti su puno veći nego što su to kroz svoje scenarije procjenjivale nadzorne agencije za osiguranje. Zapravo, najveći problem je za dioničare osiguravajućih kompanija zbog pada profita i nesolventnosti osiguranja. Međutim, kada se stabilizira tržište kapitala, a što je na djelu u posljednjih mjesec dana, osiguravatelji će profitirati po osnovu državnih dionica, a što će pojačati njihovu likvidnost i dalje stabilizirati tržište kapitala.
Govorite o stabilizaciji, kada se može očekivati oporavak?
HES: Stabilizacija je već počela. Očekuje se da će u drugoj polovini ove godine doći do rasta ekonomije SAD, a u drugoj polovini 2010. i u Evropi. Vjerujem da će doći do stabilizacije mjera štednje koje su do sada dovele do otpuštanja većeg broja radnika, te da će efekti krize na nezaposlenost biti manji. Kada profiti kompanija budu napredovali i tržište kapitala će dobiti novo povjerenje u budućnost kompanija i cijene dionica će porasti. Još imamo povećanje broja kompanija koje bankrotiraju. U 2010. godini to će se promijeniti. Kad broj kompanija koje bankrotiraju bude počeo padati, tržište korporativnih dionica će se stabilizirati. Drugačije su prilike na tržištu nekretnina u Americi, gdje još nije sve gotovo, ali je najgori dio krize, vezan za sporne zajmove za nekretnine, prošao. Oporavak, međutim, neće biti brz. Očekujem postepeni oporavak tržišta kapitala u sljedećoj godini. Najvažnije je da stanje na tržištu kapitala nije gore, a to je važno za osiguravajuće kuće. U vrijeme kada nema povrata novca od ulaganja u dionice, veoma je važno da je stabilan osnovni biznis osiguravatelja. Najgore što se osiguravateljima može dogoditi jeste da im vlasnici polica prestanu vjerovati i kada u budućnosti ne budu mogli naplatiti štetu.
Učesnici SORS-a konstatovali su da kriza u regiji najviše pogađa Sloveniju i Hrvatsku. Neki smatraju da će ona tek sada pogoditi sektor osiguranja u BiH, te da će duže trajati nego u razvijenim zemljama?
HES: Potražnja za proizvodima u globalnoj industriji osiguranja nije pala ranije, nego upravo sada, u vrijeme krize, i povezana je s realnom ekonomijom i nezaposlenošću. Ne mislim da bi kriza u regiji i BiH mogla trajati duže nego u drugim zemljama Evrope. Nezaposlenost će definitivno rasti u Evropi određeno vrijeme i ako budemo imali porast u oblasti realne ekonomije od jedan ili dva procenta u 2010. godini to neće odmah donijeti pad nezaposlenosti. Istovremeno, potražnja za osiguranjem će biti manja. Rast u sektoru osiguranja biće manji nego u prošlosti. Ipak, perspektive osiguranja u BiH i drugim dijelovima bivše Jugoslavije su odlične. Životno osiguranje još ne igra značajnu ulogu kao u razvijenim zemljama, a ono je upravo najviše pogođeno krizom. Osim toga, ova regija se oporavlja od ratova i zbog toga postoji prostor za rast. Kad se kriza završi, imaćemo veliki potencijal za rast tržišta osiguranja. Razvijeno tržište osiguranja na određen način utiče na razvijanje tržišta kapitala, a tržište kapitala onda daje mogućnost za veća ulaganja u ekonomski oporavak cijele regije.
Potencijal penzionih fondova
U finansijskom sektoru regije dominiraju banke i postoji veliki prostor za rast tržišta osiguranja. Može li kriza biti izazov za sektor osiguranja, pogotovo u domenu ponude novih proizvoda?
HES: Bankarski sektor je bitan radi omogućavanja kredita kompanija i plaćanja. Osiguravajuće kuće neće preuzeti tržište koje drže banke. Osiguranje je na određen način konkurencija bankama u domenu štednje za starost, odnosno penzionih fondova. U regiji ima potencijala u toj oblasti, ali i za razvoj oba sektora, i bankarskog i osiguravajućeg. Nezavisne novine
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Imamo perspektivu da dajemo 600 EUR sledećih 20 godina i da onda dobijemo nazad novac koji će zbog inflacije manje vrijediti nego danas. Uz to ljude ubjeđivati kako im je to sigurnost za starost.
I ja sam razmišljao o životnom osiguranju i razgovarajući sa prijeteljima shvatio da je to baš ono što kaže “životno osiguranje” a ne penziono kako ga prodavci osiguranja predtavljaju.