Tek svaka peta plata u Srbiji na vrijeme
30.03.2014. / 12:45
BEOGRAD, Prema podacima Unije poslodavaca Srbije 39 odsto firmi u Srbiji isplati zarada kasni do dva, a još toliko i duže od dva mjeseca.
Prosječno domaćinstvo u Srbiji u posljednjem tromjesečju 2013. raspolagalo je mjesečno u prosjeku sa 58.368 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku Srbije.
Kako mjesečni izdaci za ličnu potrošnju takvog domaćinstva iznose 55.881 dinar, kad podmire sve potrebe, pretekne im tačno 2.487 dinara.
Na osnovu navedenih podataka reklo bi se da se u Srbiji, naravno u prosjeku, živi skromno. Sastavlja se početak s krajem, pa nešto malo i pretekne.
Srećni su oni koji su u 2013. godini u prosjeku mjesečno zarađivali po 44.000 dinara. Ali, sigurno nije lako ni samcu da preživi mjesec dana s važećim „minimalcem” od 20.000 dinara, kao ni sa prosječnom penzijom od 23.000 dinara.
Najteže je, ipak, onima koji su bez posla. Državna statistika zna da je takvih među radno aktivnim žiteljima Srbije u februaru bilo oko 770.000. Koliko je među oko 1,7 miliona zaposlenih onih koji rade, a ne primaju platu – niko u državi ne zna. Za njih se čuje kad izađu na ulicu, dođu u Beograd pred zgradu vlade, ili put, prugu…
Podatke o redovnosti isplate zarada u privatnom i javnom sektoru tražili smo od Ministarstva finansija Srbije i Ministarstva privrede Srbije, ali ih nismo dobili.
– Poreska uprava nema bazu podataka, na osnovu koje bismo dostavili podatke o redovnosti isplate zarada, procentu ukupnog broja privrednih subjekata koji redovno isplaćuje plate kao i o procentu ukupnog broja zaposlenih koji redovno prima plate – rečeno je u ovoj državnoj službi.
– Poreska uprava će dobiti takve podatke u sistemu objedinjene naplate, koji je uspostavljen 1. marta 2014.
U Poreskoj upravi Srbije znaju da su im poslodavci na ime poreza na zarade 31. decembra 2013. godine dugovali 42,28 milijardi dinara, a od tog iznosa zakonski je nenaplativo – zbog toga što je firma u stečaju, likvidaciji, privatizaciji ili zato što je brisana iz registra – 37,85 milijardi dinara.
Za doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje posljednjeg dana decembra prošle godine država je potraživala 68,58, a nenaplativo je 63,19 milijardi dinara. Na ime doprinosa za zdravstveno osiguranje potražuje 57,7, a 53 milijarde dinara ne može da se naplati. Za osiguranje za slučaj nezaposlenosti preduzeća duguju devet, a nenaplativo je 7,5 milijardi.
Dragoljub Rajić, direktor Unije poslodavaca Srbije, ukazuje da privatni sektor pritiska duboka kriza tražnje na domaćem tržištu, pa se prihodi većine preduzeća smanjuju iz kvartala u kvartal.
– Posljedica takvog stanja je da samo 21,8 odsto preduzeća u privatnom sektoru redovno isplaćuje zarade prvog u mjesecu za prethodni mjesec – kaže Rajić. – Oko 39 odsto preduzeća zarade isplaćuje u roku od 60 dana, a preostalih 39 procenata kasni više od dva mjeseca. Stanje dugovanja se mijenja iz mjeseca u mjesec, ukupan obim dugovanja ne možemo utvrditi, za to bi bila potrebna neka nova „Služba društvenog knjigovodstva”, jer sada ne postoji institucija koja bi to mogla da utvrdi.
Anketa Unije poslodavaca Srbije je pokazala da je među onima koji imaju dug za poreze i doprinose, čak 69 preduzetnika. Riječ je o ljudima koji sami obavljaju neku djelatnost i jedini su zaposleni u svojoj firmi.
– Razlog koji najčešće navode je da iz poslovanja ne uspijevaju da steknu dovoljno prihoda kako bi uplatili poreze, doprinose i da im ostane za platu – navodi Rajić. – Kada saberu sve dažbine koje moraju da plate i druge troškove poslovanja, a pored toga na naplatu svojih potraživanja čekaju po tri do šest mjeseci, mnogi mjesecima kasne sa uplatom poreza i doprinosa. Ako im uspije da na vrijeme uplate poreze i doprinose, ne ostaje dovoljno novca da sebi isplate neto zaradu.
U ovom slučaju najčešće je riječ o taksistima, muzičarima, umjetnicima i zanatlijama, jer su zahvatanja države previsoka, napominje sagovornik.
– Zato se Unija poslodavaca Srbije zalaže za reformu cjelokupnog poreskog i parafiskalnog opterećenja preduzetnika i lica koja se samozapošljavaju – kaže Rajić.
– Da se njihova opterećenja legalnog poslovanja smanje, jer preduzetnici ne mogu da zarade ni za egzistenciju. Opterećenja svakog ko sebe zaposli treba da budu minimalna, jer on nije više državna briga, a ako razradi posao, zaposliće još nekog.
Oni koji zapošljavaju sebe i druge tvrde da se ogromna nezaposlenost ne liječi davanjem milionskih subvencija pojedinim kompanijama, nego smanjenjem nameta na rad i drugih troškova poslovanja. Politika
Tagovi: isplataplateposlodavcisrbija
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
