Capital.ba

Šverc robe opet u zaletu

26.10.2011. / 5:20

BEOGRAD, Budžet Srbije, prema rezultatima brojnih istraživanja, godišnje zbog neleganog poslovanja izgubi najmanje milijardu evra.

Čak i zvanični podaci pokazuju da Srbija gubi „bitku“ sa sivom ekonomijom. Tako je tokom devet mjeseci ove godine osnovano 6.400 preduzeća, a ugašeno njih čak 10.800. Prošle godine, u istom periodu otvoreno je 7.526 firmi, a zatvoreno 5.347. Kod preduzetničkih radnji situacija je još gora: osnovano je 24.017, a poslovanje je prekinulo 25.977 preduzetnika. I prilivi države po osnovu naplaćenog PDV-a i akciza niži su od očekivanih za oko deset odsto.
Profesorka na Fakultetu za poslovne studije Nataša Bogovac-Cvetković tvrdi da je udio sive ekonomije u privredi Srbije 2008. godine iznosio 33,6 odsto, a danas je taj procenat još veći.
– Oko 665.000 radno sposobnog stanovništva radi u sivoj ekonomiji, a najviše u uslužnim djelatnostima – trgovini, turizmu, ugostiteljstvu, kao i u građevini. Koliko je veliki udio sive zone pokazuje i podatak da je tu promet oko četiri milijardi evra, što je 30 odsto ukupnog prometa koji se realizije u zemlji – ističe profesorka Bogovac-Cvetković.
Svi upozoravaju na štetu sive ekonomije, ali i dalje se crno tržište razvija gotovo bez kontrole.
– Sistem vas jednostavno tjera da radite nelegalno – kaže Miroslav S., trgovac iz Beograda. – Kada sam krenuo u ovaj posao, stvarno sam htio da radim po zakonu. Kada sam uvidio da za prostor, radnike, nabavku robe, uz silne dažbine, ideš u minus, shvatio sam da moram da tražim neki način da opstanem. Onda su me kaznili za neizdavanje fiskalnog računa sa 50.000 dinara i zatvorili mi radnju. Pitao sam tada inspektora šta bi se desilo da sam radio bez papira? Odgovorio mi je da bi mi naplatili mandatnu kaznu od 3.000 dinara.
Crna ekonomija je sve prisutnija i na tržištu naftnih derivata. Zoran Obradović, predsjednik UO UNKS, kaže da je Ministarstvo trgovine blagovremeno ukazalo da je evidentiran pad prometa dizela D2 na benzinskim stanicama, a da njegovo mjesto zauzima lož-ulje.
– Zbog nenamjenskog korišćenja lož ulja za pogon motornih vozila, najviše gubi država jer od prometa svakog litra ovog goriva je budžet uskraćen za 37 dinara – kaže Zoran Obradović, predsjednik UO UNKS. – Posebno smo ukazali na uvoz neuobičajeno velikih količina baznog ulja, što je takođe komponenta na koju se ne obračunava akciza, a može da se nemješa u dizel gorivo, što je dodatnih 37 dinara po litru manje u budžetu.
Iz UNKS ističu da bi država morala da se oštro suprotstavi ovim zloupotrebama, ali i sve prisutnijem švercu goriva sa brodova u tranzitu na Dunavu, za taj iznos bi mogle biti umanjene akcize na sva goriva u legalnom prometu, uz očuvanje budžetskog priliva ali i rasterećenja krajnjih korisnika. Novosti

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!