Capital.ba

Strategija razvoja energetike u završnoj fazi

16.03.2010. / 18:46

BANJALUKA, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske ušlo je u završnu fazu izrade prijedloga strategije razvoja energetike u RS do 2030. godine, čija realizacija bi trebalo da omogući da građani imaju korist od energetskog bogatstva Srpske.

Pomoć na izradi ovog dokumetna pružile su institucije i stručne konsultantske kuće iz BiH, Srbije i Hrvatske.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac rekao je danas novinarima u Banjaluci da je energetika najznačajniji prirodni i energetski resurs RS, “posebno imajući u vidu da je taj resurs prvenstveno potreban zamljama u regiji i Evropi”.

Puhalac je izrazio zadovoljstvo što je među stručnjacima koji su radili na izradi strategije postignuta saglasnost o najvažnijim dijelovima ovog dokumenta, koji tek treba da razmatra Vlada RS, a zatim i Narodna skupština RS.

Predstavnik “Energoprojekta” iz Beograda Miodrag Mesarević rekao je da je strategijom energetika, kao značajan resurs RS, stavljen u funkciju razvoja.

“Ono što je strategijom predviđeno da se do 2030. godine učini u energetskom sektoru najvećim delom je usmereno na elektroenergetski sistem, ali smo detaljno analizirali i sve ostale elemente”, rekao je Mesarević novinarima u Banjaluci nakon sastanka na kojem je razgovarano o strategiji razvoja energetike u RS.

On je naglasio da je najbitnije da će realizacijom strategije građani imati koristi od energetskog bogatstva Srpske.

Predstavnik Energetskog instituta “Hrvoje Požar” iz Zagreba Mladen Zeljko pohvalio je Vladu RS koja je, kako je naveo, prepoznala važnost energetike i trenutak kada se upustiti u izradu strategije razvoja te oblasti.

“Strategija je rađena na moderan način, po uzoru na najrazvijenije zemlje zapada. U strategiji je data težina najvažnijim dijelovima bez kojih ona ne može biti ni prihvatljiva ni kompletna, a to su energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije i okretanje domaćim resursima”, rekao je Zeljko.

On je naglasio da je RS sa svojim elektroenergetskim sektoru jedna od rijetkih u regiji sa suficitom i da može izvoziti električnu energiju.

Današnjem sastanku u Banjaluci prisustvovali su predstavnici Elektroprivrede RS i zavisnih preduzeća, Elektroprenosa BiH, Komisije za koncesije RS, Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS , konsultanata iz Energoprojekta ENTEL- Beograd i Energetskog instituta “Hrvoje Pozar” iz Zagreba.

Aktivnosti na izradi Strategije razvoja energetike Republike Srpske počele su krajem 2006. godine.

Nakon potpisivanja ugovora sa konsultantima u avgustu 2009. godine pristupilo se izradi ovog strateškog dokumenta koji se sastoji iz tri dijela i to Plan razvoja energetike RS do 2030. godine, Strategije razvoja energetike RS i Akcionog plana Strategije razvoja energetike RS.

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Strategija razvoja energetike u završnoj fazi

    1. brkoug

      Naš suficit struje nije rezultat velike proizvodnje, nego minorne potrošnje u privredi. U truloj Jugi smo imali 17% struje trošilo stanovništvo,a 83% privreda, sada u razvojno orjentisanoj, evropski opredjeljenoj RS, kao boljem dijelu BiH stanovništvo troši više od 50%. Inače energetski resurs jeste naš značajan resurs koji u investiranju uz poljoprivredu i šumarstvo zaslužuje prioritet, a ne turizam, avio kompanije, aerodromi i autoputevi.