Capital.ba

Šta sve donosi novi Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju

09.03.2012. / 18:22

BIJELJINA, Primjenom novog zakona i penzijsko-invalidskom osiguranju u obračunu februarske penzije došlo je do ponovnog određivanja penzije za 36.000 korisnika sa garantovanim penzijskim osnovom na bazi učešća u odbrambeno-otadžbinskom rata, a  za  sve korisnike prava po ovom osnovu određena je nova penzija u skladu sa radno-stečenim pravima – navodi u intrevjuu Srni Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske.

Fond PIO je najavio početak isplate februarske penzije za sutra, 10. mart. Do kakvih promjena je došlo kada je riječ o obračunu po novom zakonu?

MILIĆ: Primjena novog zakona zahtijevala je izdavanje novih rješenja za više od  36 hiljada korisnika prava sa garantovanim penzijskim osnovom po osnovu učešća u Oružanim snagama Republike Srpske u  odbrambeno-otadžbinskom ratu. Za sve korisnike prava po ovom osnovu određena je nova penzija u skladu sa radno-stečenim pravima. Svi korisnici prava koji su imali garantovani penzijski osnov, osim penzije iz radno-stečenih prava ubuduće će dobijati i naknadu po osnovu boračkog dodatka.

Na mjesečnom nivou dodatak će dobijati svi korisnici prava koji su stariji od 60 godina, dok će svi korisnici prava sa garantovanim osnovom po starom zakonu, koji imaju manje od 60 godina, borački dodatak dobijati na godišnjem nivou. Korisnici prava sa garantovanim penzijskim osnovom koji su ratni vojni invalidi, odnosno korisnici čija je invalidnost proistekla kao posljedica povrede ili ranjavanja učešćem u Oružanim snagama Srpske, porodične penzije iza takve penzije, potom porodice poginulih boraca, učesnici NOR-a i korisnici porodične penzije iza učesnika NOR-a zadržavaju primanja po osnovu penzije kao i do sada što su imali.

Dakle, kod ovih kategorija korinsika, može se reći, ostaje garantovani penzijski osnov, odnosno u obimu prava ne dolazi do bilo kakve promjene i oni se nalaze među 197 hiljade korisnika prava koji su dobili obavještenja.

Šta, zapravo, predstavljaju obavještenja koja su korisnici prava dobili na kućnu adresu od Fonda u proteklih nekoliko dana?

MILIĆ: Za sve one kojima nije došlo do ponovnog određivanja penzije  Fond je napisao obavještenja i uputio na kućnu adresu svakom korisniku prava. U tom obavještenju korisnici prava informisani su da se primjenom novog zakona rješenja po osnovu kojih su primali do sada penziju u određenom iznosu po koeficijentu 1,06 zadržavaju u istom iznosu, ali sada po koeficijentu 1,0.

Da pojasnim – neko ko je imao rješenje za isplatu penzije u iznosu od, recimo, 400 KM, posljednjim usklađivanjem od 6 odsto, koje je izvršeno 2008. godine, nakon toga svaki mjesec, po koeficijentu 1,06, primao je 424 KM. Ovim obavještenjem  korisnik prava je informisan da će ubuduće nastaviti primati isti iznos od 424 KM, ali sada po koeficijentu 1,0, a ne po koeficijentu 1,06, kako je to primao do januarske penzije ove godine.

Kakav je slučaj sa novim rješenjima, šta ona penzionerima donose?

MILIĆ: Kada je riječ o novim rješenjima, određenu nedoumicu kod korisnika prava stvara činjenica da je njima penzija u skladu sa obračunom po novom zakonu, zapravo, izvršen obračun penzijskog osnova isključivo na ostvareni penzijski staž, koji se u najvećem broju slučajeva kreće oko 20 godina, dakle pola od zakonom predviđenog punog penzijskog staža.

U takvim slučajevima, imajući u vidu da je uglavnom riječ o primanjima plate u relativno malim iznosima za period kada su radili, dolazi do obračuna penzija u iznosu oko 100 KM. Zadnji stav u svakom rješenju kaže da se isplata penzije za korisnika prava vrši u skladu sa čl. 85 Zakona, odnosno po jednom od pet nivoa zagarantovane penzije u zavisnosti od ostvarenih godina penzijskog staža. Tako, recimo, neko ko je dobio rješenje na iznos od 189 KM, a ima 35 godina penzijskog staža, u skladu sa čl. 85 zakona primaće 256 KM.

Da li primjenom novog zakona ima i onih kojima je došlo do povećanja primanja po osnovu penzije?

MILIĆ: Da, ima ih, i to ne mali broj. Zapravo riječ je o više od  22 hiljade korisnika prava koji su još prilikom primanja januarske penzije dobili povećanje svojih penzija. Po tom osnovu Vlada Srpske  je obezbijedila dodatnih milion KM na mjesečnom nivou – za potrebe namirenja isplate do jednog od pet nivoa zagarantovane penzije od 160, 192, 224, 256 i 320 KM.

Dakle, riječ je, u prosjeku, o povećanju od oko 45 KM po korisniku prava. Vlada  je u prethodnom periodu – kada je u primjeni bio stari zakon po osnovu namirenja za isplatu najniže penzije u iznosu od 160 KM – obezbjeđivala dodatna sredstva u iznosu od oko 900 hiljada KM. U januaru ove godine Vlada po osnovu obezbjeđenja sredstava potrebnih za namirenje isplate jednog od pet nivoa zagarantovane penzije obezbijedila dodatnih milion KM, odnosno ukupno 1,9 miliona KM za te penzije, dok je u februaru za namirenje najniže penzije iznos koji namiruje RS povećan na 2,4 miliona KM, na mjesečnom nivou.

 Da li je baš kod svih korisnika prava sa garantovanim penzijskim osnovom došlo do promjene primanja ili ima izuzetaka?

MILIĆ: Ne, kod 251 korisnika prava sa garantovanim penzijskim osnovom obračunom po novom zakonu došlo je do povećanja primanja u prosjeku nešto višem od  31 KM. Po tom osnovu za njih 251 u isplati februarske penzije obezbijeđeno je dodatnih 7.824 KM.

Kakva je struktura primanja, odnosno u kojim rasponima će primati korisnici prava kojima je došlo do promjene u visini primanja?

MILIĆ: Najveći dio korisnika prava od ovih 36 hiljada kod kojih je došlo do promjene u visini primanja kreće se u rasponu od 200-300 KM za 12.500 korisnika prava, 301-400 KM za 9 300 korisnika prava, od 401-500 KM za 3 000 korisnika prava, dok će u rasponu od 501-750 KM penziju primiti 40 korisnika prava.

Da li je novi zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske pravedniji od prethodnog?

MILIĆ: Ovaj zakon je mnogo pravedniji od prethodnog, prije svega zbog toga što je izvršeno razdvajanje radno-stečenih i zagarantovanih prava po osnovu učešća u Oružanim snagama Srpske. Pravednost se ogleda u činjenici da su borci, pripadnici Oružanih snaga u  proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu, do sada borački dodatak primali samo njih 36 hiljada korisnika prava koji su penzionisani po raznim osnovama.

Sada Vlada Srpske  obezbjeđuje i vrši isplatu za oko 52.145 boraca – bilo putem isplate boračkog dodatka na mjesečnom nivou, za sve one koji su navršili 60 godina i više, ili na godišnjem nivou za sve one koji su mlađi od 60 godina. Uvedeno je pet nivoa garantovane najniže penzije, čime je takođe povećana pravednost među korisnicima prava u zavisnosti od ostvarenih godina penzijskog staža.

Na kraju da se dotaknemo i zakona o doprinosima, koji je izazvao buru u skupštinskim klupama i nije usvojen. Šta to znači za Fond?

MILIĆ: Neusvajanje zakona o doprinosima koči primjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u punom kapacitetu – prije svega što,  dok god ne bude usvojen Zakon o doprinosima,  mi u Fondu ne možemo u sistem uvesti nijednog novog osiguranika u dobrovoljno penzijsko osiguranje, kao i obavezno penzijsko osiguranje poljoprivrednika. Svako dalje odgađanje usvajanja zakona o doprinosima za Fond znači novih 2,5-3 miliona KM deficita na mjesečnom nivou.

Imajući u vidu postojeći akumulirani deficit Fonda iz prethodnih godina u iznosu većem od  100 miliona KM, koji je reformskim mjerama Vlade u prošloj godini zaustavljen, neusvajanje zakona o doprinosima u predloženoj formi neminovno će dovesti do njegovog daljeg rasta, što će Fondu stvoriti i dodatne probleme u tekućoj likvidnosti  i ugroziti redovnost u isplati penzija. Srna

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Šta sve donosi novi Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju

    1. Logi

      Ima li novosti?

    2. pio

      Dražen Vrhovac. Rođen 1975. godine u Prijedoru. Osnovnu i srednju školu završio u Prijedoru. %D%A Diplomirao 2003. godine na FABUS, Sremska Kamenica, a magistrirao 2007. godine na Univerzitetu „Educons. %D%A Na Panevropskom univerzitetu „Apeiron“, Fakultet Poslovne Ekonomije, diplomirao 2011. godine.%D%A Od 2000. godine zaposlen u Pošte Srpske a.d. RJ Prijedor. Od 2008. godine na mjestu Šefa odsjeka za ekonomske poslove u RJ Prijedor.

    3. pio

      Zasto policija ne pohapsi ove Fabusovce koji su kupili diplome?%D%A%D

    4. pio

      Zasto policija ne pohapsi ove Fabusovce koji su kupili diplome?%D%A%D%Amr Mladen Milić – direktor Fonda za PIO RS%D%A%D%A Rođen je 1972. godine u Jelečićima, opština Kladanj. Osnovnu školu završio je u Stuparima, a srednju u Tuzli. Višu školu, smjer spoljna trgovina završio je u Bijeljini, a potom diplomirao u Novom Sadu (FABUS). Magistrirao je 2007. godine na Univerzitetu Edukons u Novom Sadu, smjer međunarodne finansije. Doktorant je na Univerzitetu Singidunum u Beogradu.

    5. bosman

      Takvi su kadrovi SNSD. Jedino Dodik što je završio redovno fakultet. Ali poslije se bavio švercom cigareta, hoću reći trgovinom cigareta, a ne politologijom.

    6. DARIO

      Ima li neko na celu ovog PIO RS a da nije kupio diplomu? Mladen Milic je kupio diplomu, Drazen Vrhovac iz Prijedora je kupio diplomu na Fabusu…. Jadne li drzave.

    7. srbislav

      Detaljno i dobro obrazloženje.
      Milutine da nam Alija daje gdje bi mi bili sada – razmisli ?

    8. milutin

      i alija bi nam bio bolji