Capital.ba

Srbija: Svi duguju 1000 evra

21.01.2017. / 16:20

BEOGRAD, Dug stanovništva prema bankama uvećan 2,5 puta od 2006, kada je iznosio 400 evra po glavi stanovnika. 

U posljednjih 10 godina zaduženost građana kod banaka uvećana je blizu 2,5 puta, sa 401 evra 2006. godine na 986 evra na kraju 2016. godine, pokazuju podaci Udruženja banaka Srbije.

U svakoj od ovih deset godina građani su uvećavali svoj dug bankama, osim 2009. godine kada je zbog globalne krize zaduženje smanjeno za oko 40 evra po stanovniku.

Od tada do danas, najveći rast zaduživanja zabilježen je baš u prošloj godini, kada su dugovi bankama povećani za cijelih 90 evra po stanovniku.

Ukupan dug građana u 2016. je iznosio 6,97 milijardi evra, a rastu su najviše doprinijeli krediti za refinansiranje i gotovinski krediti.

Zahvaljujući padu kamatnih stopa i na kredite u evrima i na kredite u dinarima u 2016. godini, veliki broj građana je zamjenio stare skuplje, novim jeftinijim kreditima, pa su zajmovi za refinansiranje zabilježili rast od čak 52 odsto u toku prošle godine, dok su keš krediti skočili za 18,5 odsto.

Uprkos velikom rastu zaduženosti građana i to posebno imajući u vidu činjenicu da je u posljednjih osam godina srpska ekonomija tri puta bila u recesiji, stanovništvo Srbije je i dalje među najmanje zaduženim u regionu i apsolutno i u poređenju sa prosječnom platom.

Tako je prosječan dug po stanovniku od 986 evra 2,7 puta veći od prosječne neto plate od 370 evra.

Stanovnici Bosne i Hercegovine su u prosjeku dužni 2.407 konvertibilnih maraka odnosno 1.230 evra što je 2,8 puta više od prosječne plate od 435 evra.
Crnogorci su dužni bankama tri prosječne plate. Dok je dug po čovjeku 1.550 evra, prosječna zarada je 503 evra. Na području bivše Jugoslavije ili kako se to danas zove Zapadnog Balkana, po zaduženosti prednjače Hrvati.
Na njihovih 750 evra prosječne plate dolaze dugovi po čovjeku od oko 3.800 evra, čak pet puta više od zarade. U Sloveniji je taj odnos nešto manji, na prosječnu zaradu od 1.020 evra dolazi zaduženost od preko 4.200 evra po stanovniku.

Gledajući ovaj odnos čini se da još ima prostora za građane Srbije da podižu kredite, a prema riječima generalnog sekretara Udruženja banaka Srbije Veroljuba Dugalića sa povećanjem primanja građana povećavaće se i kreditna zaduženost.

To potvrđuju i primjeri razvijenih zemalja u Evropi. Države sa najvišim standardom Holandija, Norveška, Danska, Švedska imaju najveću zaduženost domaćinstava prema raspoloživom dohotku.

U Danskoj je prosječna zaduženost domaćinstva 2,4 puta veća od raspoloživog dohotka, u Holandiji 2,7 puta, a Švedskoj 1,5 put. Najmanja zaduženost je kod istočno evropskih zemalja u Litvaniji i Letoniji gdje je ispod 40 odsto.

Međutim analizirajući odnos zaduženosti i depozita u bankama, stvari stoje nešto drugačije. Sve navedene zemlje imaju veće prosječne depozite od prosječne zaduženosti, ali pokrivenost kredita depozitima građana Srbije je među najmanjim u regionu.

Tako Slovenci koji imaju nominalno najveći dug prema bankama po čoveku, imaju ubjedljivo i najveću štednju. Na kredite vrijedne 4.200 evra u prosjeku dolaze depoziti od oko 7.900 evra po čovjeku (1,88 puta veći od zaduženosti).

Crnogorci imaju pokrivenost kredita depozitima od 1,5 puta. Na prosječan dug od 1.550 evra dolazi depozit u banci od 2.380 evra.
Kod Hrvata je slična situacija, depozit po glavi stanovnika je 1,4 puta veći od zaduženosti po čovjeku (5.300 evra u odnosu na 3.800 evra).
Na začelju se nalaze BiH i Srbija. Kod nas na 986 evra zaduženosti dolazi štednja od 1.250 evra po čovjeku što je 1,25 puta više, dok je u Bosni i Hercegovini taj odnos 1,2, odnosno na zaduženost od 1.230 evra dolazi štednja od 1.470 evra u prosjeku. Danas

 

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Srbija: Svi duguju 1000 evra

    1. Vele

      Ima potencijala za dalji napredak, vidjecemo poslije novih iz izbora