Capital.ba

Srbija: Suficit agrara u 2014. iznosio 1,4 milijarde dolara

07.02.2015. / 16:20

poljoprivredaBEOGRAD, Suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Srbije sa svijetom u 2014. godini je iznosio oko 1,4 milijarde dolara, što je za 300 miliona dolara više nego godinu prije.

Vrijednost izvoza hrane iz Srbije bila je tri milijarde dolara, a uvoza 1,6 milijarde dolara.

To je izjavio sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije Nenad Budimović, dodajući da je na povećan izvoz uticalo to što je Srbija uzela “dio kolača” plasmana hrane iz EU u Rusiju, koji je izostao zbog embarga.

Vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Srbije u Rusiju u 2014. je iznosila 300 miliona dolara, što je za oko trećinu više nego 2013. godine kada je iznosila 180 dolara, napomenuo je Budimović.
“Ne kažem da treba koristiti takve situacije, ali činjenica da smo dobar poslovni partner sa Rusijom, treba da bude i materijalizovana”, kazao je Budimović, dodajući da su izvozni rezultati kada je riječ o ruskom tržištu, mogli biti još bolji.

Budimović je napomenuo da je i pored povećanja izvoza u Rusiju, tržište EU još uvijek dominantno u plasmanu hrane iz Srbije.

On je istakao da treba raditi na tome da se ne izvoze sirovine, kao što je to sada slučaj, već prehrambeni proizvodi više faze prerade.

Prvi agrarni proizvod na izvoznoj listi lani je bio kukuruz, a na drugom maline, rekao je Budimović.

Vrijednost izvoza kukuruza u 2014. je bila 460 miliona dolara, što je tri puta više nego 2013. kada je zbog problema sa aflatoksinom iz zemlje izvezeno kukuruza za svega 165,9 miliona dolara, istakao je Budimović. Vrijednost izvoza malina u 2014. bila je 236 miliona dolara.
“S druge strane, na vrhu liste proizvoda koje smo uvezli su svinjsko meso i žive svinje… Znači izvezli smo kukuruz, a uvozli smo žive svinje”, naveo je Budimović.

U Srbiju je prošle godine uvezeno živih svinja za 61,8 miliona dolara, i svinjskog mesa za 52,5 miliona dolara.

On je rekao da je činjenica da mnogo kompanija, odnosno ljudi živi od izvoza kukuruza, ali je činjenica i da svi treba da rade na tome da se izvoze finalni proizvodi, kao što su organska i hrana sa zaštićenim geografskim porijeklom. Tanjug

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!