Capital.ba

Srbija 21. država po uticaju vazduhoplovstva na ekonomski rast

27.05.2016. / 19:40

avion1BEOGRAD, Da je vazduhoplovstvo država, bila bi to 21. zemlja u svijetu na osnovu BDP-a, navodi se u izvještaju ATAG.

Švajcarski “Air Transport Action Group“ (ATAG) iznio je prilično atraktivni izveštaj o uticaju vazdušnog saobraćaja na ekonomski rast, zapošljavanje, razvoj za 2014. godinu uz pojedina predviđanja za narednih dvadesetak godina.

Broj informacija za 2015. međutim, je sužen.

Iako bi se naizgled reklo da je riječ o grešci ili statistici koja danas, 2016. godine, nije reprezentativna, ATAG za Tango Six objašnjava da su upravo ovi podaci najsvježiji, s obzirom na to da je njegovom timu – “Aviation Benefits Beyond Borders“ (ABBB), koji analizira zvanične podatke Vladinih agencija širom svijeta, potrebno 18 mjeseci za sakupljanje informacija i njihovu obradu.

Objavljeni izvještaj nastao je ukrštanjem podataka 50 zemalja i revizorske kuće “Oxford Economics“.

Da je vazduhoplovstvo država, bila bi to 21. zemlja na svijetu na osnovu BDP-a – navodi se kao samo jedan od slikovitih podataka u izvještaju. Ilustracije radi, 2014. godine dvadeseta država na svijetu na osnovu BDP-a bila je Švajcarska, a dvadeset prva Švedska, podaci su Svjetske banke.

“Vazduhoplovna država“ je tokom 2014. godine zaradila 2,7 biliona dolara, doprinijela sa 3,5 odsto svjetskom BDP-u i zapošljavala blizu 63 miliona ljudi, direktno i posredno.

Direktna zaposlenja u avio-saobraćaju prema ovoj statistici za 2014. godinu odnose se na kategorije:

– Direktno zaposleni na aerodromima – 447.500

– Posredno zaposleni na aerodormima (špediteri, ugostitelji, zaposleni u maloprodaji, na iznajmljivanju automobila, carini) – 5.468.000

– Osoblje aviokompanija (letačko i kabinsko, ljudi zaduženi za održavanje, obuku, „chack in“, „ground services“ ) – 2.669.000

– Inženjeri i projektanti aviona, motora i komponenti – 1.101.000

– Zaposleni u kontrolama letenja – 224,000

Za nova radna mjesta, građevinske projekte i samu izgradnju infrastrukture, aerodromi su tokom 2014. godine uložili 37 milijardi dolara.

– Za najveći dio svojih ulaganja – poletno-slijetne staze, terminale, kontrole, vazdušni saobraćaj izdvaja novac iz sopstvenog budžeta, što nije slučaj u drumskom i željezničkom saobraćaju gdje postoje subvencije, olakšice putem oporezivanja i slične pogodnosti – objašnjava se u izvještaju. Tangosix

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!