Sporan svaki deseti kredit!
12.05.2011. / 10:29
BANJALUKA, Krajem prošle godine u BiH nije vraćan skoro svaki deseti kredit, pa su se zbog toga na velikim mukama našli mnogi žiranti – uzalud su protestovali, žalili se na najviše adrese, prijetili samoubistvom…
Nedavno je predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila da je u procesu privatizacije, stečaja i likvidacije preduzeća u Srpskoj do sada bez posla ostalo gotovo 50 hiljada radnika.
Ako se tome dodaju i radnici koje još vode u radnom odnosu, ali mjesecima ili godinama ne primaju platu, a uz to imaju i neki kredit, i laiku je jasno da ti nesrećni ljudi žive na ivici egzistencije. U Federaciji BiH je, čini se, stanje još gore.
Ali žalbe, pa čak i samoubistva, ništa nisu promijenili. Krajem prošle godine žiranti su u BiH vraćali čak 4 849 tuđih kredita.
U poređenju sa 2009. godinom broj prevarenih žiranata povećao se za hiljadu. Vraćanje tuđih kredita zavila je u crno i mnoge porodice u Republici Srpskoj.
Sjetimo se samo slučajeva iz Prijedora koji su se tragično završili. Mnoga istraživanja koja su do sada provedena pokazuju da je najveći broj prevarenih žiranata vraćao tuđe kredite podignute u mikrokreditnim organizacijama, koje, očigledno, i nisu baš mnogo brinule o finansijskoj solventnosti svojih dužnika. Bilo im je jedino važno da zaštite svoj kapital i svejedno im je ko će vratiti dug – dužnik ili žirant.
Ni banke u Republici Srpskoj nisu, čini se, birale sredstva da naplate svoje loše kreditne plasmane. Krajem prošle godine u Srpskoj su aktivirane 224 hipoteke, jer su nenaplaćena kreditna potraživanja premašila iznos od 39,8 miliona maraka.
Od tog duga, čak 37,1 milion maraka odnosi se na preduzeća i druga pravna lica, tako da su u sektoru privrede banke lani u Republici Srpskoj aktivirale 171 hipoteku.
Do kraja prošle godine banke u Republici Srpskoj nisu mogle od građana naplate nešto više od 2,7 miliona maraka, pa su bile prinuđene da aktiviraju 53 hipoteke.
Međutim, bankare u Srpskoj, čini se, više od toga brine činjenica da je vrijednost aktiviranih hipoteka iz godine u godinu sve veća. Ilustruju to i podatkom da lani nisu mogli da naplate čak deset miliona maraka dospjelih kredita više nego u 2009. godini.
Osim toga, gotovo svakodnevno povećava se i broj zahtjeva za reprogram dospjelih kreditnih obaveza. Tako su prošle godine banke u Republici Srpskoj imale više od 1 100 zahtjeva u kojim su dužnici tražili odgađanje roka za vraćanje kredita. Prema podacima iz banaka, odobreno je 560 zahtjeva, tako da bankari vjeruju da će nešto kasnije moći da naplate taj reprogramirani dug, koji je dostigao iznos od gotovo 200 miliona maraka.
Inače, ekonomisti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH već odavno upozoravaju na preveliku zaduženost. Neki su čak izračunali da je zaduženost BiH po zaposlenom stanovniku gotovo 5.500 evra, što je, s obzirom na niske plate i veliku stopu nezaposlenosti – alarmantno.
Prema nekim podacima, kreditna zaduženost BiH dostigla je već 15 milijardi maraka. Od tog iznosa banke u Republici Srpskoj su do kraja prošle godine potrošile manje od jedne trećine. Za kredite privredi i stanovništvu izdvojile su nepune četiri milijarde maraka. Ipak, i taj iznos veći je za sedam odsto u odnosu na 2009. godinu.
Iz podataka Agencije za bankarstvo Republike Srpske jasno se vidi da je u porastu i broj hipotekarnih kredita. Krajem prošle godine u bankarskom sektoru Srpske oni su iznosili više od 2,2 milijarde maraka i u odnosu na 2009. godinu njihova iznos je veći za više od 300 miliona maraka.
U Srbiji, koja je najmanje zadužena u regionu, raznim mjerama ograničili su kreditno zaduživanje svojih stanovnika. Teško je zbog toga povjerovati da je tamo moguć grčki ili portugalski scenario.
O tome bi sigurno trebalo da razmisle i odgovorni u BiH prije nego što to bude prekasno. Srna
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
skrenuli ste sa teme. čak i u MKO i u bankama procenat loših plasmana u 2010. godini kreće se oko 5%, što znači da je u pitanju svaki 20ti kredit. Ovaj pokazatelj ukazuje na popravljanje situacije u odnosu na 2009. godinu, naročito za MKO. Upravo zbog baba i žaba članak nije ni analitički ni istraživački.
@Igore,obzirom da si radio u toj bransi,jasno ti je zbog raznih prevara sa kojima si se susretao a pretpostavljam da su uglavnom bile prevare od strane “neukog i nedovoljno informisanog stanovnistva”.Konkretno u ovom clanku se govori o naplati “loseg kreditnog plasmana”…pa logicno je da se svak bori da povrati svoj novac kao i u trgovini gdje se uloze silne pare u los prozvod ali nema povlacenja…o tome se ne govori toliko u medijima…Mislim da treba ljudima podici svjest sto se tice kreditnog zaduzenja,u pitanju je njihova losa procjena svojih mogucnosti i losa finansijska organizovanost a prodavac ce uvijek nastojati da proda,pa naravno i da naplati.
@17
Dovoljno si rekao, ja ti to necu objasnjavati, ako ima ko drugi da trosi vrijeme neka se priljuci..
Kad smo kod korištenja podataka o kreditima, sjećam se da su pojedinci, nakon što se doznalo da postoji takva mogućnost provjere zaduženja, počeli aplicirati za kredite na više mjesta u istom danu. Naime, znali su da se kreditni podaci ne ažuriraju trenutno, već nakon izvjesnog vremena i to samo za odobrene kredite. Nažalost, naši ljudi su vrlo inventivni kada je u pitanju smišljanje prevara.
Nikada mi nece biti jasno zasto neki potenciraju da su krivi oni koji su zaduzili a ne oni koji su se zaduzili?!?A sto se tice LRC,ni njihovi podaci nisu bili relevantni ni 100 posto sigurni i dabome,naplacuju svoje usluge a tek od 2008.kada su pocele finansijske institucije da saradjuju sa CRK mislim da je sprijeceno mnogo vece zlo!Mada,ne znam da li je poznato da neke MKO i banke i dalje ne koriste niti salju podatke u CRK…
Ta firma LRC nije ni imala tendenciju da stiti bilo koga od bilo cega.. Ovdje je rijec o organizaciji koja skuplja dotupne podatke o firmama, bile one sluzbene, privatne, poslovne tajne.. te ih prodaje na trzistu onima koji za tu uslugu plate..
Inace ljudi posluju po principu uterivanja dugova, i to im nije tajna, samo sto ne kazu, mi hvatamo za vratove, nego kazu da imaju odgovarajuce metode za naplata potrazivanja na teritoriji BiH, a za inostranstvo se pozivaju na slicne agencije koje djeluju u tim drzavama, pa tako ima jedan u HR, jedna u Italiji i sl, sa kojima imaju uspjesnu saradnju..
@Legionar
Postojanje LRC-a ne znači mnogo, jer ta baza podataka nije bila pouzdana, nije obuhvatala sve finansijke organizacije i nije bila redovno ažurirana. Nešto bolji rezultati su bili sa CRK, ali i tu je bilo problema. Drugim riječima, nije postojao pouzdan i ažuran sistem praćenja kreditnog zaduženja. Drugo, zaduženja koja su ljudi imali preko kreditnih kartica nisu bila posebno registrovana. I na kraju da još spomenem ovo. Pri apliciranju za kredit niko ko je već bio prezadužen to nije spominjao, pa ni njihovi žiranti, jer se znalo da kredit ne bi bio odobren. Ko je tu koga prevario?
@ 12 i 13 Bojane B.
Svaka čast na oba komentara,slažem se sa istim i podržavam Vas u potpunosti.
pozz
Ako hoces da promovises “LRC”, mislim da si na pogresnom forumu, mozda je njihov foruma negdje u Italiji, mozda na Siciliji, ali ne moras ici tamo, danas je dovoljno da imas kompijuter..
@Legionar
Kakav “LRC” ti spominjes ? Odakle si ti spao na ovaj forum ? Da nisi i ti u crno obicen kao ovi iz gore navedene kuce ?
@3.
svejedno mi je da li ce biti objektivan, ili subjektivan, interesuje me da li će znati raditi svoj posao..ovi u abrs (i šire:-)) ne znaju, pa već opravdano sumnjam da se radi o novoformiranom partijskom uhljebljenju podignutom na Velikom Problemu..
uzgred, i post br 2 je bio posprdan..
prešao sam i ostale komentare i nije mi jasan koncept krivične odgovornosti koja provejava kroz gornje redove..
npr. “…krivicna djela koja su radjena u mikrokreditnim organizacijama – zaduzivanje gradjana bez obzira na postojeca zaduzenja…” ??
krivično djelo je samo obmana pri dobijanju kredita, ali podrazumijevana obmana (kako je ja vidim) podrazumijeva falsifikovanje podataka i sl radnje, ne nikako prethodnu (pre)zaduženost..
sve aktuelne akcije, pa i naši komentari, su potpuno “nerealni” jer se naši sugrađani i dan danas zadužuju “kao ludi”, i ništa ih ne brine, niti o čemu razmišljaju, niti bi ih i ovi komentari odvratili od nauma..u istoj mjeri njihovi prijatelji, rođaci i ostatak ekipe (u formi jemstva) pristaju da zajedno plove tim “interesantnim vodama”..
pustimo ih da traže Smisao, kako drugačije da ga shvate ako ga ne budu tražili..
danas Ovdje, sutra ko zna..
@igor: dokaz da su MKO mogle znati zaduzenost klijenata je postojanje LRC-a, davno prije registra CBBiH (LRC je osnovan 2003. god.) i MKO su znale za njih, medjutim da bi sto vise sredstava plasirali (naravno pojavila se i konkurencija), nisu uopste ili vrlo malo saradjivali sa LRC-om, jer bi u tom slucaju vjerovatno prepolovili plasman novca. Tako da nam je danas situacija takva, da se maksimalno cijedi neuki narod, da bi se spasilo sto se spasiti moze.
@rakovic: odlican komentar ponovo
Ako govorimo o traženju krivične odgovornosti vezane za izdavanje kredita u MKO, to je tako.
U pogledu tvoje očigledne rezigniranosti u odnosu na moj prethodni komentar, mogu ti samo reći da dok sam radio kao kreditni službenik, jedina stvar koja je bila gora od ganjanja klijenata zbog neplaćanja rate je bilo raspravljanje sa onima čije sam kreditne zahtjeve odbijao zato što nisu ispunjavali nikakve uslove za to ili su pokušavali da me prevare. A bilo je tu svega, od podmetanja tuđih dokumenata, preko lažnih potpisa pa sve do papira ovjerenih službenim pečatima javnih službi. Zapanjio bi se kada bi znao koliki je broj spriječenih prevara i kakvim su se podlim trikovima ljudi služili ne prema MKO već prije svega prema svojim bližnjim. I sama ova tema i hajka na kreditne organizacije pokazuje kolika je naša opsjednutost novcem. Niko se ne buni zbog loše kvalitete skoro svega što kupujemo svakog dana, a što nas sigurno košta daleko više nego kredit.
Da, u pravu si. Krivica se može locirati isključivo od dana uspostavljanja kreditnog registra BiH koji je stavio na raspolaganje prodavcima novca podatke o zaduženosti građana.
Slažem se. Sad mi navedi gdje je se to nisu primjenjivali standardi profesije u izdavanju kredita. Ne govorimo o falsifikovanju potpisa i slično jer su to prosta krivična djela. Ko je kriv, na primjer, kad kupiš skupocjeno auto, kući ili stan i na kraju shvatiš da nemaš para da to održavaš. Da li je tu kriv prodavac koji ti je “naveo” da to kupiš? I kreditiranje je samo prodavanje novca za novac, ali sa odgođenim plaćanjem, ništa drugo.
@igor
iako ima logike u tvom stavu, moram priznati da predtsvlja ekstremni pol ove diskusije. Piramidalne šeme su uništile ljude u prošlosti, država je zažmirila, a po takvoj logici, ljudi su sami krivi što su prevareni. Svako ko se bavi nekom djelatnošću morao bi da se pridržava minimuma standarda date profesije. Zato su zakonom zabranjeni nadriljekari, nadripisari, zelenaši itd…
@Legionar
Nije to baš tako lako kao što misliš. Moraš dokazati da je MKO znala ili mogla znati da je klijent prezadužen u trenutku izdavanja. Kod nas dugo nije bilo načina da provjeriš klijentov status. S druge strane, kredit se izdaje na zahtjev klijenta, a ne banke ili MKO. Valjda su ti klijenti trebali misliti o porodičnim i prijateljskim vezama prije nego što su se odlučili uvaliti se u kredite do guše. Uvijek je neko drugi kriv.
@rakovic: odlican komentar, clanak stvarno nema veze sa vezom, bas babe i zabe.
Ne treba nama obdusman, treba samo da tuzioci rade svoj posao i da se vec jednom javno potvrde krivicna djela koja su radjena u mikrokreditnim organizacijama – zaduzivanje gradjana bez obzira na postojeca zaduzenja – a stim totalno obespravljenje, a da ne spominjem masovno unistenje tradicionalnih porodicnih i prijateljskih veza. Mozda ce ovo nekima zvucati naduvano, medjutim, relni problem je veci i od tog balona…
@2. sudija: očekuješ da “ombudsmen abrs-a” bude objektivan iako ga oni “sami” biraju
danas je objavljen oglas za “ombudsmena abrs-a”..
strpimo se još malo, i sve će biti riješeno :-))
Opet babe i žabe. Iz izvještaja o poslovanju bankarskog sektora za 2010. je vidljivo da je broj problematičnih kredita imao najveći rast u privredi, dok je kod stanovništva ta stopa mnogo niža. Banke sa dobro razvijenim poslovanjem sa stanovništvom su upravo zato bolje podnijele pogoršano poslovanje u 2010.Što se tiče Srbije nije mi jasno kakvo ograničenje zaduženja predstavlja odluka da se za otplatu kredita može prihvatiti do 70% ličnih primanja. Što se tiče poruke vlastima u BiH ona nije jasno formulisana. Samo dovođenje u vezu grčkog scenarija i privatnih zaduženja ne zadovoljava osnovni uslov kauzalnosti, uzročno-posljedičnu vezu.