Capital.ba

Spoljni dug Srbije smanjen, ali javni raste

19.06.2014. / 9:02

evriBEOGRAD, Prema analizi koju je objavila Narodna banka Srbije, spoljni dug Srbije u prva tri mjeseca ove godine smanjen je za 338,2 miliona evra, dok je sa druge strane javni dug, u porastu za 365,8 miliona evra.

Spoljni dug Srbije, odnosno ukupna zaduženost države i privatnih preduzeća prema stranim povjeriocima, iznosio je 25,5 milijardi evra, dok je sa druge strane javni dug, odnosno ukupna zaduženost države i javnog sektora, na kraju marta iznosio 20,5 milijardi evra.

Prema analizi NBS, značajno je nastavljeno smanjenje učešća spoljnog duga u BDP i to na 80 odsto, dok je sa druge strane, učešće javnog duga u procijenjenom BDP povećano na 65,1 odsto.

Kada je riječ o spoljnom dugu, banke su nastavile trend razduživanja, ali je i javni sektor smanjio svoj spoljni dug u inostranstvu, kako se navodi, mahom zahvaljujući smanjenju duga centralne banke prema Međunarodnom monetarnom fondu.

Jedino su preduzeća, kako je navedeno, tokom prva tri mjeseca 2014. povećala zaduženje u inostranstvu. Zahvaljujući smanjenju spoljnog duga, svi indikatori spoljne solventnosti su dalje poboljšani.

Posebno je značajno poboljšanje indikatora koji spoljni dug posmatra u odnosu na izvoz robe i usluga i za koji se često ističe da je najvažniji među indikatorima, s obzirom na to da izvoz predstavlja osnovu održivog servisiranja spoljnog duga.

Prema analizi centralne banke, pored indikatora spoljne solventnosti, povoljniji su i indikatori spoljne likvidnosti u odnosu na prethodno tromjesečje.

Najznačajnije je, kako je navedeno, poboljšanje indikatora koji prati učešće otplate spoljnog duga u izvozu robe i usluga, koji je tokom prvog tromjesečja smanjen za četiri procentna poena, na 27,2 odsto.

S druge strane, usljed zaduživanja države emisijom dugoročnih obveznica na domaćem tržištu, javni dug je tokom prvog tromjesečja povećan. Indikatori održivosti javnog duga su pogoršani, osim onih koji ga posmatraju u odnosu na izvoz.

Takođe, dinamika dospjeća je uticala na pogoršanje indikatora održivosti, nakon tri tromjesečja poboljšanja. U najvećoj mjeri je pogoršan indikator koji posmatra otplatu javnog duga u odnosu na budžetske prihode, koji je u prvom kvartalu povećan na 39,1 odsto.

Povećano je i učešće otplate javnog duga u BDP-u na 15,7 odsto, izvozu robe i usluga na 33,2 i izvozu robe i usluga kada im se dodaju doznake 28,4 odsto, navedeno je na sajtu NBS. Tanjug

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!