Šoškić: Podsticanje potrošnje nije rješenje za Srbiju
27.05.2012. / 12:49
BEOGRAD, Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan Šoškić izjavio je danas da podsticanje domaće potrošnje, kao recept za izlazak iz ekonomske krize, nije primjenljiv na Srbiju jer bi to direktno uticalo na povećanje spoljnotrgovinskog deficita zemlje.
“Podsticanje domaće potrošnje može da ima efekta na velike ekonomije, koje najveći dio te potrošnje troše na način da kupuju domaće proizvode. Kod nas to, nažalost, nije slučaj”, istakao je guverner Šoškić u intervjuu Tanjugu.
Kako je objasnio guverner, opcije Srbije su ograničene i “ukoliko bismo se odlučili da dodatno trošimo, prije svega, dolazimo u sukob sa fiskalnim pravilima”.
“To bi značilo porast javnog duga, što bi, istovremeno, bilo ne samo u sukobu sa Zakonom o budžetskom sistemu, nego bi direktno, po svoj prilici, uticalo i na rast cijene finansiranja našeg javnog duga. Dakle, tu je teško tražiti rješenje”, precizirao je Šoškić.
Prema njegovim riječima, rast potrošnje u Srbiji, po pravilu, direktno utiče na rast deficita u trgovinskom bilansu, što je jedan od osnova makroekonomske neravnoteže zemlje.
“Mi mnogo više uvozimo, nego što izvozimo. To mi građani, potrošači, znamo i na bazi toga kakva je srazmjera domaćih i uvezenih proizvoda u trgovinama, a takođe znaju i privrednici, imajući u vidu koliko procentualno izvoze, a koliko uvoze repromaterijala i gotovih proizvoda i usluga”.
“Drugim riječima, taj osnovni debalans, odnosno trgovinski deficit, sa rastom potrošnje bi se u našim uslovima povećao, sa ozbiljnim posljedicama po pitanju makroekonomske ravnoteže, i toga kako nas međunarodni investitori posmatraju”, rekao je Šoškić.
“To je vrlo slično na nivou zemlje kao i na nivou pojedinca, ili preduzeća. Ne možete kontinuirano trošiti više nego što proizvodite, i ne možete stalno više uvoziti nego što izvozite. Te stvari su povezane i predstavljaju jednu vrstu uslova bez koga se ne može na dugi rok uspostaviti ravnoteža”, objasnio je guverner.
Pošto takve opcije, koje se predlažu u svjetskim stručnim krugovima, za Srbiju nisu realna mogućnost, Šoškić je naglasio da preostaje, praktično, samo jedna putanja, “a to je da smanjimo tekuću potrošnju, da racionalno koristimo svaki dinar budžetskih sredstava, odnosno novca poreskih obveznika”.
“Takođe, trebalo bi da pokušamo da u strukturi naših javnih rashoda povećamo učešće za infrastrukturu, dakle, za javne investicije i time pokušamo da obezbjedimo dodatni stimulans za ekonomsku aktivnost i zaposlenost, ali ne da se ide u pravcu većih nivoa budžetskog deficita”, dodao je on.
“Podsjetiću vas, u situaciji u kojoj smo mi danas, a to je da imamo relativno niska očekivanja po pitanju privrednog rasta za ovu godinu od 0,5 odsto, ukupan nivo budžetskog deficita se automatski, i gotovo u cjelosti, prenosi na prirast javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod”.
“Prema tome, prirast javnog duga ima svoje granice i, ukoliko sami o tome ne vodimo dovoljno računa, tržište reaguje pritiscima na devizni kurs i podizanjem cene finansiranja javnog duga zemalja, ili, u krajnjem slučaju, nespremnošću investitora da uopšte ulažu u javni dug zemlje. U takvim slučajevima tržište drastično tera zemlje u reformske poteze i kada one to ne bi činile”, naglasio je Šoškić.
“Drugim riječima, ako ne uradimo reformske korake sami, vrlo vjerovatno je da će nas međunarodne i domaće tržišne okolnosti, na koje smo kao zemlja veoma osjetljivi, natjerati da te reformske korake učinimo”, zaključio je guverner NBS. Tanjug
Tagovi: dejan soskicfinansijenbspodsticanje potrosnjesrbijatop
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
