Socijalno ugroženo 300.000 građana
04.04.2011. / 8:30
SARAJEVO/BANJALUKA, Oko 300.000 građana u BiH trenutno živi u stanju socijalne potrebe, nemaju nikakva socijalna primanja ili su ta primanja minimalna, navodi se u izvještaju Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH za prošlu godinu.
U istom izvještaju navodi se da najveći broj penzionera živi ispod granice egzistencijalnog minimuma, sa penzijama koje ne dostižu 300 maraka, a koje se nisu uvećavale posljednjih nekoliko godina.
“Na kraju prošle godine registrovano je više od 522.000 radnika koji su nezaposleni i taj trend će se sigurno nastaviti s obzirom na to da je samo u toj godini bez posla ostalo oko 80.000 radnika”, stoji u izvještaju.
Uvođenjem novog načina oporezivanja i odluke o smanjivanju plata i invalidskih naknada, bez sprovođenja reformi o smanjenju administracije, nastoje se “pokrpiti” budžeti, a sve to ukazuje da su socijalna prava rak-rana bh. društva.
Problem je, kako ističu u Helsinškom komitetu, što je zakonska regulativa u ovoj oblasti različita, kako među entitetima tako i među kantonima u Federaciji, a domaći zakoni za ovu oblast najčešće nisu usklađeni ni sa međunarodnim normama.
“Nejednaka mogućnost dostupnosti ovih prava za sve jednako predstavlja diskriminaciju, koja se produbljuje zbog toga što pojedine entitetske i kantonalne vlasti ne odvajaju dovoljne resurse kako bi korisnici ostvarili jednaka prava”, navedeno je u izvještaju.
Poseban je problem što se sredstva koja se izdvajaju za socijalnu zaštitu ne raspoređuju prema objektivnim potrebama, nego prema političkim sklonostima i nastojanjima političke elite da “kupi” socijalni mir.
U Centrima za socijalni rad kažu da socijalno stanje građana najbolje pokazuje podatak da je ove godine drastično povećan broj zahtjeva građana za različitim vrstama pomoći, pa dnevno bude zabilježeno i po pet zahtjeva.
Milka Maksimović, socijalni radnik u Centru za socijalni rad Bijeljina, navela je da se drastično povećava broj zahtjeva građana za nekim vrstama pomoći, iako vrlo često ne ispunjavaju uslove da bi mogli postati korisnici socijalnih prava.
“U posljednje vrijeme najviše nam se javljaju penzioneri i ljudi iz, recimo, srednjeg staleža, koji su ranije mogli solidno da žive od svojih primanja, ali sada zbog trenutno loše situacije nemaju ni osnovnu egzistenciju”, kazala je Maksimovićeva.
Ona je precizirala da je najviše bilo zahtjeva za jednokratnu pomoć, zatim naknadu za tuđu njegu i pomoć, kao i stalnu novčanu pomoć.
Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS, kazao je da većina penzionera živi u katastrofalnim uslovima, da penzija uglavnom ode za režije i lijekove i da za hranu ne ostane ništa ili vrlo malo novca.
“Cijene hrane su od 2008. godine povećane za oko 40 odsto, a u istom periodu penzije nisu nikako povećavane. Zbog svega toga je i smrtnost penzionera povećana posljednjih godina”, istakao je Rakulj.
Podaci za 2010.
522.000 nezaposlenih
80.000 ostalo bez posla Nezavisne novine
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
