Skriveni porez na dobit težak 8,8 miliona KM
10.10.2013. / 9:06
BANJALUKA, Poreska uprava RS u ovoj godini intenzivirala je kontrole transfernih cijena između povezanih preduzeća na osnovu kojih je utvrdila obavezu plaćanja poreza na dobit u iznosu od najmanje 8,8 miliona KM, izjavila je za “Nezavisne” Zora Vidović, direktor Poreske uprave.
Ona je kazala da su poreznici RS u prvih osam mjeseci ove godine imali 66 ciljanih kontrola po pitanju utvrđivanja nepravilnosti u oblasti transfernih cijena.
“Ukupno naložena obaveza za plaćanje poreza na dobit po ovim kontrolama iznosi 8,78 miliona KM. Međutim, navedeni iznos nije konačan, s obzirom na to da je kod osam postupaka kontrole u toku žalbeni postupak sa ukupno naloženom obavezom u iznosu od 8,55 miliona KM”, napomenula je Vidovićeva.
Poređenja radi, Poreska uprava RS je u toku cijele prošle godine imala 45 kontrola transfernih cijena s utvrđenim nepravilnostima u iznosu od 5,5 miliona KM, s tim da su se tri veća slučaja nalazila u sudskom procesu.
Transferne cijene označavaju cijene proizvoda, usluga i ostalih naknada koje se zaračunavaju između povezanih firmi, što većinski vlasnici utvrđivanjem netržišnih vrijednosti često koriste za izvlačenje profita na štetu države i malih akcionara.
Iako su domaći finansijski stručnjaci godinama ukazivali na enormne štete takvih poreskih prevara u RS, na tome se malo toga uradilo sve do aprila ove godine kada su kontrolni organi upali u zvorničku fabriku “Birač”.
U dosadašnjim istragama utvrđeno je da su litvanski vlasnici “Birča” kroz poslovne manipulacije, uglavnom preko povezanih firmi, “isisali” kapital veći od 100 miliona KM. Istražioci ukazuju da je otkriveni iznos benigan u poređenju s ukupnom štetom po RS koja tek treba da bude utvrđena kroz međunarodne kontrole tokova novca preko Litvanije i of šor destinacija.
Zora Vidović kaže da poreznici u potpunim kontrolama transfernih cijena provjeravaju sve transakcije između povezanih lica, odnosno troškove kamata obračunatih po osnovu međusobnih pozajmica, nedokumentovane troškove istraživanja i razvoja, te nepriznavanje umanjenja prihoda po osnovu troškova zateznih kamata zbog kašnjenja u plaćanju.
Između ostalog, kako navodi, uočena su i nepravilna raspoređivanja troškova kod poslovnih jedinica u RS, nepravilno utvrđivanje troškova prodate robe, zatim, kod iskazivanja troškova kamate po kreditima, naknadno odobrenih rabata, otpisa potraživanja od kupaca, popusta kod osiguravajućih društava i po mnogim drugim osnovama.
Duško Šnjegota, glavni revizor javnog sektora RS, ocjenjuje da je pitanje transfernih cijena u proteklom periodu nedovoljno razmatrano, ali problem locira na zakonske nedorečenosti.
“Lično smatram da je to pitanje iz zakonske regulative gdje imamo određena rješenja koja nisu dovoljno razrađena da bi kontrola efekata transfernih cijena od strane inspektora na terenu mogla bila dovoljno efikasna”, smatra Šnjegota.
On ističe da je transferne cijene veoma teško dokazati i da zahtijevaju visok nivo obučenosti inspektora, navodeći da praksa razvijenih zemalja pokazuje da se formiraju posebni specijalistički timovi poreznika.
Poreska uprava RS je lani sprovela specijalističku obuku inspektora za kontrolu transfernih cijena, što je, kako kažu, bio jedan od razloga veće utvrđene poreske obaveze, kao i same naplate poreza na dobit u 2013.
“Naložena obaveza poreza na dobit po kontrolama velikih poreskih obveznika za 2012. godinu iznosila je 8,23 miliona, dok za prvih osam mjeseci ove godine iznosi 11,71 milion KM”, naglasila je Zora Vidović. Nezavisne novine
Tagovi: dusko snjegotaporeska uprava rsporeztopvaznozora vidovic
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
