Savo Ševaljević: Sumnjivo 70 odsto privatizacija u RS
26.07.2010. / 8:00
BANJALUKA, Komisija za reviziju privatizacije Republike Srpske u 70 odsto slučajeva utvrdila je da postoji sumnja u regularnost sprovedene privatizacije preduzeća i banaka, izjavio je predsjednik Komisije za reviziju privatizacije RS Savo Ševaljević.
– U sva 72 slučaja koja su procesuirana Vrhovni sud RS je presudio da nije bilo nezakonitosti i da je sve urađeno u skladu sa zakonom – kazao je Ševaljević u intervjuu za “Glas Srpske”
Šta je Komisija za reviziju privatizacije uradila od kada ste Vi na njenom čelu?
ŠEVALjEVIĆ: Non-stop primamo zahtjeve za reviziju, tako da smo dosta toga uradili. Trenutno radimo na 11 predmeta, a riješili smo njih pet ili šest. Komisija za reviziju privatizacije je u 70 odsto slučajeva utvrdila da postoji sumnja u regularnost sprovedene privatizacije. U sva 72 slučaja koja su procesuirana Vrhovni sud RS je presudio da nije bilo nezakonitosti i da je sve urađeno u skladu sa zakonom. Time je stavljena tačka na jedan segment utvrđivanja, ali mi u Komisiji i dalje obavljamo reviziju samog postupka privatizacije, jer se bez toga ne bi mogla utvrditi uzročno posljedična veza između događaja koji su se dešavali u toku privatizacije i kasnije.
Kada bi proces revizije privatizacije u RS mogao da bude završen i kako ocjenjujete dosadašnji rad Komisije?
ŠEVALjEVIĆ: Komisiju za reviziju privatizacije bi trebalo zadržati, ali u jednom sasvim drugom obliku. Članovi Komisije su zaposleni u drugim institucijama i objektivno to je jedan veliki hendikep za rad. Trebalo bi proširiti nadležnost Komisije i na period poslije isteka ugovora, kako ne bi moglo doći do zastarjelosti krivičnih djela nastalih u privatizaciji. Veliki problem je i što u ugovorima ne stoji da se on može raskinuti, već bi se moralo ići u sudsku proceduru, kako bi se raskinuo. Za neizvršenje ugovora predviđeni su određeni penali i po meni dosta skromne kazne, i ostavljaju prostor da se izbjegne osnovna postavka privatizacije a to je da preduzeće nastavi sa radom i podstiče proizvodnju.
Ko snosi odgovornost za loše sprovedenu privatizaciju u RS?
ŠEVALjEVIĆ: Privatizacija u RS je urađena na dosta brz način i pod velikim pritiskom međunarodne zajednice koja se plašila da se ne zadrže socijalistički društveno-ekonomski odnosi i tražila je da se privreda treba što je moguće prije privatizovati i manje su vodili računa o tome kako će se to uraditi. Iz tih razloga donesena su jako loša zakonska rješenja. S druge strane, nismo imali iskustva u privatizaciji i uglavnom smo se oslanjali na rješenja zemalja iz okruženja, a ni kod njih stanje nije mnogo bolje.
Šta je utvrđeno revizijom privatizacije “Fruktone”?
ŠEVALjEVIĆ: Utvrdili smo da je ugovor dosta trapav i da se nije do kraja ispoštovao. U završnom računu za 2008. i 2009. godinu stoji da “Fruktona” nema ni zemljišta ni objekta, a ostala je i bez svog osnovnog brenda – bez licence za punjenje “pepsija”, tako da praktično sada nema ništa. Začuđujuće da je u toku rata firma funkcionisala, da je u vrijeme najvećih sankcija Srbiji, pa i nama u RS, “Fruktona” uspjela da zadrži licencu, da bi poslije 15 godina, kada ne postoje sankcije i kada su daleko povoljniji tržišni uslovi privređivanja, ostala bez licence. Takođe nije ispoštovano ni pitanje zaposlenosti radnika.
Koje nepravilnosti je Komisija utvrdila u privatizaciji “Medicinske elektronike”?
ŠEVALjEVIĆ: I tu smo završili reviziju i došli do podataka koji su već bili poznati u javnosti, a to je da je u ovom preduzeću došlo do malverzacija sa prodajom akcija.
Kako ocjenjujete ukupno stanje u privatizovanim preduzećima u RS?
ŠEVALjEVIĆ: Ima pozitivnih primjera kao što su “Celeks” i Rudnik “Stanari”. Ali, ima i dosta stvari koje se nisu smjele desiti. Nismo smjeli dozvoliti u toku privatizacije da pojedinci kupuju više od 20 preduzeća. Najveći problem je presipanje imovine iz jednog preduzeća u drugo. Oni koji su kupili više preduzeća, ili su formirali nova, ili su iz ovih preduzeća prenosili imovinu najčešće na bazi vrlo sumnjivih transakcija, fiktivnih ugovora. Tako su ostavljali ljušturu preduzeća koje su privatizovali, pokretali stečaj, radnici su ostali bez posla, a oni su odnijeli imovinu na koju nisu imali pravo. Niko lopovima ne može zabraniti da kradu, ali ih moramo sprečavati u tome, a u privatizaciji ima puno lopovluka.
Sve banke u RS su prodate, a revizija je utvrdila brojne nezakonitosti?
ŠEVALjEVIĆ: Komisija je prije dvije godine završila kontrolu četiri banke i to Kristal banke, Privredne banke Doboj, Razvojne banke i Banjalučke banke. Komisija je utvrdila dosta, po našoj ocjeni, nepravilnosti i to je procesuirano. Međutim, Okružni sud je utvrdio da je sve urađeno regularno i time je stavljena tačka na to.
Povjerenje
Kako vratiti povjerenje građana u rad Komisije za reviziju privatizacije?
ŠEVALjEVIĆ: Smatram da je najveći problem u nerazumijevanju rada Komisije i njene nadležnosti. Komisija je radno tijelo koje treba da utvrdi činjenično stanje, ali nemamo nikakve mogućnosti sankcija. Ljudi me pitaju da li ste raskinuli neki ugovor, a mi nemamo pravo na to. To je u nadležnosti onoga ko je zaključivao ugovor, dakle Direkcije za privatizaciju, odnosno njenog nasljednika Investiciono-razvojne banke RS.
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Privatizacija je sumljiva 110%. Ovih dodatnih 10% se odnosi na ono što još nije privatizovano ali će ubrzo biti privatizovano.
Ti si matori Savo Suvaljevicu sumnjiv 100 %, mozda i vise.
Deka je sav u bunilu kako je postao predsednik komisije. On je i dosada igrao kako su drugi naređivali.
Hvala vam na objašnjenjima i brizi u pravu ste.
Naravno,nije ama baš ništa kriva ni dužna .Vi sigurno pratite blberzu i učestvujete u radu i trgovini na njoj već duže vrijeme.HVALA JOŠ JEDNOM. DRAGAN ŠLEHTA
Ova dva primjera koja je čovjek naveo su toliko uspješni da su u jednom mali akcionari potpuno nadrljali (Stanari), a u drugom (Celex) nikome ne pada na pamet ni da pogleda akcije na berzi, a o njihovoj kupovini da i ne govorimo.
@dragan
Imovina, a ne akcije DI Vrbas, je kupljena u stecaju, gdje zadnji na red za isplatu iz stecajne mase dospjevaju akcionari. Kljucno pitanje je da li je nakon isplata povjeriocima uopste moglo ista ostati za isplatu akcionarima. Moguce je da nije, ali trebas provjeriti u Okruznom privrednom sudu BL za svaki slucaj. Berza sa tim nema ama bas nikakve veze, to je kao da umjesto firme u kojoj radis napadas banku sto ti plata nije legla na racun
MOLIM VAS ZA JEDNO OBJAŠNJENJE ! DA LI JE ISTINA DA OD 20 000 000 KM PLUS VAŠE PROVIZIJE KOLIKO JE PARA DOBIJENO PRODAJOM DRVNE INDUSTRIJE “VRBAS” BL NITI JEDAN JEDINI FENING NIJE ISPLAĆEN MALIM AKCIONARIMA ? DA LI JE ISTINA DA NIKO NIJE ODGOVARAO NITI JE UHAPŠEN ZA DUG PREDUZEĆA OD 40 000 000 KM?ZAŠTO POSLIJE SVIH DEŠAVANJA NA BLBERZI NIKO NIJE PODNIO OSTAVKU… BOŽIĆ , LAKIĆ ,JANDRIĆ GARAČA !
Deko!
ne palamudi više, ja bih u tvojim godinama zbog obraza to ostavio. Ali, pare su u pitanju nema obraza ni u tvojim godinama.Teško nama sa tobom.
Mozda je bio stecajni u Stanarima, a mozda je bio dobar u stanarima onaj koji ga je postavio na ovo mjesto…u svakom slucaju laze za Stanare.
2.122
Možda je on tu bio dobar, pa mu je zato pozitivan primjer. :P
Cuj Stanari pozitivni, ja kupio akcije Stanara na berzi, nije proslo ni deset dana, tata narednio suspenziju trgovanja, bacio Stanare u stecaj, pretvorio u d.o.o. i mene nigdje. Bravo, papirici tamo – ovamo i ode moja lova.
Ševaljeviću su Rudnik Stanari pozitivan primjer privatizacije! Nema se šta više reći o reviziji…