Samo uz fabriku ide i plac

14.07.2010. / 8:05

BEOGRAD, Fabrika metalnih proizvoda – FMP na Čukarici, čiji je suvlasnik Nebojša Čović, bivši potpredsjednik Vlade Srbije, prva je i trenutno jedina kompanija, koja je pravo korišćenja na građevinskom zemljištu zamjenila vlasništvom, otkriva za ”Novosti” Oliver Dulić, ministar za prostorno planiranje. Prema Uredbi o konverziji, nekadašnji funkcioner, koji se povukao iz politike i posvetio biznisu, nije ”odrešio kesu” za svojinu nad parcelom, zbog velikih investicija u proizvodne kapacitete.
Kako navodi Dulić, pri kraju je rješavanje još jednog zahtjeva, a riječ je o građevinskom preduzeću ”Napred”, koje će za lokaciju u novobeogradskom Bloku 37 konverziju morati da plati. Prema saznanjima ministra, trenutno se radi procjena tržišne vrijednosti zemljišta za još nekoliko zahtjeva za konverziju, a interesovanje je posebno poraslo poslije usvajanja izmjena Uredbe prošle nedjelje.
* Postoji li procjena koliko će se novca prikupiti od konverzije?
– Teško je to procjeniti, posebno što polovina novca ide u fond za restituciju, a polovina u budžete lokalnih samouprava. Opštine i gradovi su uglavnom zainteresovani za dogovor sa vlasnicima privatizovanih preduzeća da im konverziju plate u stambenim ili poslovnim kvadratima.
* Bili ste između ”dvije vatre”, sa jedne strane su vas optuživali da poklanjate zemljište tajkunima, a sa druge da je konverzija zapravo revizija privatizacije…
– Pokušali smo da nađemo fer rješenje da niko ne bude oštećen, ni država, ni vlasnici privatizovanih preduzeća. Pokazali smo da svi oni koji su tvrdili da ćemo besplatno dijeliti zemljište tajkunima nisu bili u pravu.
* Kako se radi procjena tržišne vrijednosti građevinskog zemljišta kada po zakonu te parcele do sada nisu mogle da budu u prometu?
– Ali, u praksi jesu. Donijeli smo Uredbu o konverziji, ali se ispostavilo da mnoge državne institucije nemaju dovoljno kapaciteta da sprovedu određene faze u procjeni zemljišta. Izmjenama uredbe zadužili smo Poresku upravu da angažuje vještake ili profesionalne kompanije, koje se bave procjenama vrijednosti zemljišta da bi se došlo do realne cijene.
* Izmjenama su predviđene neke olakšice poput plaćanja na 240 mjesečnih rata. Međutim, oni koji žele umjesto fabričkih hala da grade stanove i poslovni prostor na to nemaju pravo?
– Primjera radi, ”Filip Moris” je uložio milione dolara u ”Duvansku industriju Niš”. Nastavio je sa proizvodnjom i ako bude zainteresovan za konverziju možda ništa neće platiti ili će to biti neka minimalna cijena, koju može da izmiri na rate. Takvim investitorima trošak smo minimizirali zato što su bili korektni i savjesni. Oni, koji su kupili fabriku za male pare samo zbog zemljišta moraće da plate konverziju. I oni imaju pravo na popust ako plate odjednom, imaju mogućnost plaćanja na rate, ali ako podnesu zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju stambenih ili poslovnih kvadrata, konverzija mora da bude u cijelosti izmirena i u tom smislu nemaju olakšicu plaćanja na rate, ali mogu da izmire obavezu u kvadratima koje će zidati na toj lokaciji.
* Zašto u Beogradu investitori još muku muče da dođu do papira za gradnju, kada je upravo novi zakon tu proceduru trebalo da olakša?
– Do sada je u Beogradu izdato oko 300 lokacijskih dozvola za objekte veće od 800 kvadrata, a podnijeto je 25 zahtjeva za građevinsku dozvolu. Zabrinjava, međutim, da je u glavnom gradu po starom zakonu izdato za godinu dana 250 građevinskih dozvola, ali na tim gradilištima još nema nikoga. U ovom trenutku ne postoji potražnja za poslovnim prostorom ili za stambenim kvadratima iako je mnogo onih kojima je krov nad glavom potreban. Investitori zato sada ne vide interes da grade nove objekte. Ali, pozivam ih da prate državu u investicionim aktivnostima jer kriza će proći, ono što danas počnemo da gradimo biće na tržištu za godinu-dvije. A tada će situacija biti drugačija. Država ulazi u projekat izgradnje stanova na lokaciji bivše kasarne ”4. jul”, otvorićemo naredne godine još nekoliko gradilišta u Beogradu, Kragujevcu, Nišu, Novom Sadu.
* Hoćete da kažete da se zakon primjenjuje bez obzira na pritužbe investitora?
– Hajde da ovim razgovorom zatvorimo priču da li Zakon o planiranju valja ili ne, da li se primjenjuje na terenu ili ne. U posljednjih šest mjeseci, bez obzira na svjetsku ekonomsku krizu i sve ostale probleme, primjećeno je da se u gradovima u kojima je postojala dobra organizacija, građevinske dozvole izdaju u roku od dva do tri mjeseca. Broj izdatih dozvola mi govori da zakon funkcioniše na terenu i da će svi planirani ciljevi zbog kojih je i donijet biti ostvareni. U Novom Sadu izdato je 400 lokacijskih dozvola u Nišu 134, Čačku 103… Prava i puna primjena ovog zakona desiće se onda kada Srbija u potpunosti bude pokrivena planskim i urbanističkim aktima. U ovom trenutku, 70 odsto Srbije nema planski osnov za izdavanje dozvola. Drago mi je da će do marta naredne godine Beograd biti pokriven planovima. Godinu kada nema velike građevinske aktivnosti iskoristićemo da spremimo našu administraciju. Više neću da odgovaram na pitanja da li se zakon primjenjuje, jer se primjenjuje na teritoriji cijele zemlje i u Beogradu.
* Da li je zaustavljena bespravna gradnja u Srbiji i koja je sudbina krivičnih prijava koje je Ministarstvo podnijelo protiv bespravnih graditelja?
– Aktivirali smo republičke inspektore, ali postupamo i po prijavama građana, pokušavamo da spriječimo bespravnu gradnju, koje još ima. U redovnoj smo komunikaciji sa tužilaštvom i pratimo status krivičnih prijava. Sudskih presuda za bespravnu gradnju još nema, ali ima dobro vođenih krivičnih postupaka za koje smo sigurni da će se završiti presudama u skladu sa zakonom, što znači i kaznu zatvora za bespravne neimare.
* Koliko je objekata legalizovano po novom zakonu?
– Neke lokalne samouprave su aktivnije neke sporije, najvažnije je da se dobro organizuju, da se postupak završi uspješno.
* Ima li građevinskih firmi koje su aplicirale za subvencionisano projektno finansiranje?
– Prvi presjek imaćemo u septembru kada će država prema bankama početi da izmiruje obaveze. Nekoliko je gradilišta u Beogradu aktivirano na osnovu te uredbe. Vjerujem da ćemo do kraja godine potrošiti sav novac koji smo planirali, a riječ je o dvije milijarde dinara, kao pomoć građevinskoj industriji, jer država umjesto njih plaća kamatu do sedam odsto. Većinu tog novca potrošiće Građevinska direkcija Srbije pošto će graditi najviše kvadrata.

Nema stanova ispod cijene
* Dokle se stiglo sa izmjenama uredbe o rješavanju stambenih potreba zaposlenih u javnom sektoru?
– Još se radi na toj uredbi. Nije tačno da će državni stanovi biti dodjeljivani ispod cijene. Nova uredba omogućiće zaposlenima u državnim institucijama da mogu da žive u državnim stanovima i da ih otkupe isključivo po uslovima koji su tržišni. Službeni stanovi se neće otuđivati.

Svim srcem za Pajtića
* Vidite li sebe na mjestu potpredsjednika DS?
– U ovom trenutku o tome ne razmišljam. Ukoliko jedan potpredsjednik treba da bude iz Vojvodine, moj kandidat je Bojan Pajtić. Navijaću za njega svim srcem i potrudiću se da mu pomognem da ostane na toj poziciji, jer mislim da je dobro radio svoj posao i kao potpredsjednik stranke i kao predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine.
* Šta ako odbori DS u pokrajini predlože vas?
– Vrlo je važno kako će biti definisan statut. Ako ostane ovaj broj potpredsjednika siguran sam da će Vojvodina izabrati Pajtića.  Novosti