Capital.ba

Samo dvije firme prodate u 2011.

27.05.2011. / 8:15

BEOGRAD, Od početka godine posredstvom Agencije za privatizaciju prodata su samo dva preduzeća u Srbiji i postignuto je jedno strateško partnerstvo. Nove vlasnike u 2011. dobili su jedino “Enikon” iz Loznice, koji je za 95.000 evra kupio konzorcijum čiji je nosilac Zoran Stevanović i preduzeće “Porečje” iz Vučja, koje je za 150.000 evra kupio beogradski “Agrotrejd”. Fabrika tekstila „Niteks“ iz Niša 13. maja dobila je strateškog partnera, italijanskog modnog giganta „Beneton“ za oko tri miliona evra.
Od donošenja Zakona o privatizaciji 2001. godine nove vlasnike je dobilo 2.300 preduzeća, a godišnje je privatizovano u prosjeku 200 do 300 firmi. Rekord je zabilježen 2003, kada je privatizovano čak 600 firmi ili u prosjeku skoro dvije dnevno. Prošlogodišnji rezultat od 25 privatizovanih preduzeća daleko je od tog prosjeka, ali je jasno da će po rezultatima privatizacije ova godina biti najlošija do sada. U opštinama i gradovima Srbije nije prodato ukupno 626 preduzeća. Oko 200 preduzeća neće biti privatizovana – poput vodoprivrednih preduzeća, zaštitnih radionica, podržavljenih firmi.

Što zbog krize, što zbog činjenice da je već sve što vrijedi prodato, u Agenciji ne očekuju značajnije prihode od prodaje društvenih firmi.
– Sva društvena preduzeća su makar jednom ponuđena na prodaju, ali kupaca u ovom trenutku očigledno nema – kaže Dušan Belanović, direktor sektora za komunikacije u Agenciji za privatizaciju. Ponekad nije stvar u tome da firma nije dobra, već je problem što nema dogovora oko cijene, kao što je recimo slučaj “Beogradskog sajma”. Zato je Agencija u saradnji sa Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja i SIEPA počela da primjenjuju nove forme privatizacije.

– To se najviše odnosi na strateška partnerstva. Neke neuspješne privatizacije uspjeli smo da pretvorimo u uspješne priče kao što su primjeri Fabrike hartije Beograd, investicije “Jura” korporacije u fabrici “Zastava elektro” u Rači ili “Benetona”, koji bi uskoro trebalo da preporodi “Niteks” iz Niša. Kroz postupak restrukturiranja obezbjeđujemo da se neki strateški investitor zainteresuje kupovinom nekog dijela imovine – objašnjava on.

Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić uvjeren je da nijedna firma poslije poništene privatizacije nema svijetlu budućnost.

– Te su firme u međuvremenu uništene, pokidane su im ranije tržišne veze, najbolji kadrovi su otišli u penziju, a vlasnik je obično izvlačio kapital i prodavao opremu. Sada mogu da se prodaju jedino preduzeća iza kojih stoji država, kao što je “Niteks”. Svi drugi su bez patronata države u teškoj situaciji, uključujući i firme koje raspolažu značajnim površinama zemljišta, kao što je recimo PIK „Bečej” – kaže Savić.

Ekonomista Milan Parivodić slaže se da u Srbiji ima mnogo firmi koje su realno propale.

– Objekti i radnici tih firmi mogu da se iskoriste za novu industrijalizaciju kroz braunfild investicije sa novim mašinama i mlađim ljudima. Srbija sigurno ima oko 50 preduzeća koja tako mogu da se rehabilituju. Problem je u tome što Srbija ne šalje dobre poruke u smislu monetarne i ekonomske stabilnosti – kaže Parivodić i dodaje da je 2011. moguća prodaja „Jata“, koji će vjerovatno da izađe na tender u prvih 10 dana juna.

Do kupca najteže firme iz EI „Niš“
Na nove vlasnike najduže čekaju preduzeća iz nekadašnje grupacije Elektronske industrije „Niš“. Dio kompleksa je privatizovan, ali su hala i većina kapaciteta prazni. U ovoj kompaniji je svojevremeno radilo 20.000 ljudi, a danas je zaposleno 170 radnika, od kojih mnogi više i na gaje nadu da će se nešto promjeniti. Blic

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!