Capital.ba

Samo 20 odsto stanovništva u BiH može kupiti osnovne životne namirnice!

24.11.2013. / 14:14

zivotne namirniceSARAJEVO, Posljednjih godina u većini zemalja zapadnog Balkana cijene osnovnih životnih namirnica bilježile su porast ili su zadržale donju granicu, iako istovremeno primanja većine građana nisu značajno rasla ili bilježila pad…
Novinari agencije Anadolija istražili su na kojem nivou su cijene hrane i osnovnih namirnica u regiji u poređenju sa ostatkom Evrope i svijeta.
Rezultati istraživanja su pokazali da su najskuplje životne namirnice od zemalja Balkana u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, dok je najjeftinije na Kosovu i Crnoj Gori.
Na prodajnim mjestima u Hrvatskoj jedan hljeb košta oko jednog evra, kilogram brašna oko približno toliko, litar ulja 1,3 evra, šećer jedan euro, mlijeko jedan evro, pola kilograma kafe 3,5 evra, kilogram piletine 3,2 evra, sol 0,5 evra, jabuke 0,5 do 0,70 evra, i riža jedan do 1,3 evra. Pomenute osnovne životne namirnice u Hrvatskoj, kupljene po količinskim standardima potrošačke korpe, ukupno koštaju oko 15 evra.
Nakon Hrvatske slijedi Bosna i Hercegovina u kojoj su cijene gotovo jednake kao i u toj zemlji, koja je od ove godine postala članica Evropske unije i gdje je životni standard na višem nivou.
TEŠKO DO OSNOVNIH NAMIRNICA
Tako stanovnici BiH, u prosjeku, za jedan hljeb moraju izdvojiti oko 0,6 evra, za kilogram brašna oko 0,5 do jednog evra, za litar ulja 1,2 do 1,4 evra, šećer 0,9 evra, mlijeko 0,8 evra, pola kilograma kafe tri do 3,5 evra, kilogram piletine 2,5 do tri evra, sol 0,5 evra, jabuke 0,5 do jednog evra, i riže jedan do dva evra. Pomenute osnovne životne namirnice ukupno koštaju približno 14 evra, odnosno u prosjeku za jedan evro manje nego u susjednoj Hrvatskoj, članici EU.
Gordana Bulić iz Saveza udruženja potrošača BiH za Anadoliju je izjavila da su cijene hrane i namirnica u BiH ali i nekim drugim zemljama u regiji u dosta slučajeva skoro iste ili “približne onima u Evropi”.
– U BiH vlada slobodno tržište, pa se prema zakonu o slobodnoj trgovini formiraju i cijene koje su na tako visokom nivou. Zbog namjere BiH da budemo dio zajedničkog evropskog tržišta imamo cijene koje su iste ili približne kao i u Evropi – kaže Bulić.
Prema njenom mišljenju, u BiH samo 20 odsto građana ima finansijske mogućnosti da sebi priušti osnovne životne namirnice. Tvrdi da svake godine sve manje bh. građana ima dovoljno sredstava da sebi osigura sve potrebne namirnice kako bi “živjeli život dostojanstven čovjeka”.
– Većina građana u BiH ima vrlo nizak životni standard i većina nema novca za najpotrebnije životne namirnice koje u drugim evropskim zemljama većina građana sebi može da priušti svakodnevno. U BiH oko 80 odsto porodica nema dovoljna finansijska sredstva da sebi kupi osnovne životne namirnice – ističe Bulić.
Smatra da država mora osigurati opsežnije i sveobuhvatnije socijalne programe za socijalno ugrožene kategorije populacije kojih je, prema njenoj ocjeni, veliki broj.
– Zato je vrlo značajno da se osigura veća socijalna pomoć za socijalno ugrožene kategorije kojih ima na sve strane. Političari trebaju mnogo više javnog novca da izdvajaju za socijalne fondove. Ali oni veliki dio budžeta usmjeravaju u administraciju i javnu potrošnju te zato nemamo dovoljno prihoda za socijalne programe.
U BiH moramo uraditi socijalne karte kako bi se poštenije odredilo koje porodice su socijalno ugrožene – upozorava Bulić te dodaje da veliki problem za visoke cijene osnovnih namirnica predstavlja i činjenica da se u BiH na sve proizvode primjenjuje jednaka stopa PDV-a.
– Poreske politike su takve da imamo jedinstveni PDV koji opet u najgori položaj stavlja one koji najsiromašnije i najteže žive u ovoj zemlji. Imamo isti PDV-e na brašno, ulje ali i na skupocijene automobile koje mogu priuštiti samo bogati. To je nemoguća i neodrživa situacija – pojasnila je Bulić.
HRANA KONSTANTNO POSKUPLJUJE
U narednom periodu svijet i Balkan će pogoditi porast cijena hrane. Štaviše, vjeruje da se u narednom periodu u regiji ali i BiH može očekivati blagi rast cijena osnovnih životnih namirnica. Objašnjava da je u cijelom svijetu već dugi niz godina na sceni trend rasta cijena osnovnih životnih namirnica, koji nije zaobišao ni balkanske zemlje.
– U narednom periodu možemo očekivati rast cijena prehrambenih proizvoda zbog svjetske ekonomske krize. Znate da svaka ekonomska i financijska kriza uzrokuje i slabiji nacionalni dohodak, slabiju kupovnu moć stanovnika ali i manju proizvodnju hrane. Zato ne možemo očekivati pad cijena, ali će sigurno doći do tihog rasta cijena osnovih životih namirnica – kazala je Bulić.
Od ostalih zemalja regije u Srbiji su cijene osnovnih životnih namirnica približno jednake onima u BiH, osim što je kafa značajno skuplja.
U Srbiji građani za jedan hljeb izdvajaju oko 0,5 evra, za kilogram brašna oko 0,9, litar ulja 1,1, kilogram šećera 1,1, litar mlijeka 0,8 evra, pola kilograma kafe oko četiri do pet evra, kilogram piletine tri evra, soli 0,9 evra, jabuke 0,4 evra, i riže jedan evro. Pomenute osnovne životne namirnice u Srbiji koštaju oko 14 evra.
S druge strane, najniže cijene, ali ne značajno niže od ostalih zemalja regije, osnovnih životnih namirmica zabilježene su na Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji koje karakterišu i u prosjeku niža mjesečna primanja.
Tako na Kosovu građani moraju za jedan hljeb izdvojiti oko 0,4 evra, za kilogram brašna oko 0,6 evra, litar ulja 1,2 evra, kilogram šećera 0,50 evra, litar mlijeka 0,9 evra, pola kilograma kafe oko 3,5 evra, kilogram piletine 2,5 do tri evra, soli 0,4 evra, jabuka 0,6 evra, i riže jedan evro. Sve ove životne namirnice u toj balkanskoj zemlji ukupno koštaju oko 11,5 evra.
U Crnoj Gori jedan hljeb košta 0,5 evra, kilogram brašna oko 0,5 do 0,7 evra, litar ulja 1,20 evra, kilogram šećera 0,90 evra, litar mlijeka 0,85 do jedan evro, 100 grama kafe 0,70 evra, kilogram piletine 2,50 evra, soli 0,40 evra, jabuka 0,5 do 0,7 evro, i riže 0,70 do 1,30 evra. Pomenute osnovne životne namirnice u toj zemlji ukupno koštaju oko 12 evra.
U Makedoniji građani moraju za jedan hljeb izdvojiti oko 0,4 evra, za kilogram brašna oko jedan evro, litar ulja 1,2 evra, kilogram šećera 0,5 evra, litar mlijeka 0,8 evra, pola kilograma kafe oko tri evra, kilogram piletine 3,5 evra, soli 0,7 evra, jabuka 0,5 do 0,8 evra, i riže 1,5 evra. Ove životne namirnice u toj zemlji ukupno koštaju oko 13 evra.
PROSJEČNA PLATA NAJVIŠA U HRVATSKOJ I CRNOJ GORI
S druge strane, prosječna neto plata od zemalja regije najviša je u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a najniža u Makedoniji i Albaniji.
Tako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, prosječna neto plata u toj zemlji za avgust ove godine iznosila 5.512 kuna, odnosno oko 723 evra, što je ubjedljivo najviše u poređenju sa ostalim zemljama regije.
Nakon građana Hrvatske, najviše plate u zemljama bivše Jugoslavije primaju građani Crne Gore gdje je, prema Zavodu za statistiku Crne Gore (MONSTAT), prosječna neto zarada u septembru ove godine iznosila 475 evra.
Poslije Crne Gore, prema visini primanja, slijede građani BiH, gdje je, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna neto plata u augustu ove godine iznosila 828 KM, odnosno 423 evra.
S druge strane, najniže plate su u Makedoniji gdje je prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Makedonije prosječna neto plata u septembru iznosila 20.983 makedonski denara, ili 342 evra.
Slijedi Albanija gdje je, prema posljednjim podacima tamošnjeg Zavoda za statistiku, prosječna plata u septembru ove godine iznosila oko 380 evra. Nakon Albanije slijedi Srbija gdje su plate malo veće i, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, prosječna neto zarada u augustu u Srbiji iznosila je 44.770 dinara, odnosno 392 evra.
Takođe, ukoliko se u obzir uzmu prosječne plate svih zemalja regije, prosječna plata na zapadnom Balkanu je oko 455 euva. Prema tome, samo Hrvati i Crnogorci primaju veću platu od prosjeka regije ali su ipak cijene osnovnih životnih namirnica u BiH, Srbiji, Kosovu i Makedoniji skoro iste kao u tim zemljama.
CIJENE HRANE NA BALKANU SKORO KAO I U EU
Štaviše, cijene životnih namirnica u zemljama Balkana su nerijetko skoro iste ili približne onima u najbogatijim zemaljama Evrope i svijeta gdje su prosječna primanja građana za skoro pet, ali i deset puta veća od prosječnih primanja građana na Balkanu.
Tako primjerice u Njemačkoj gdje je prosječna mjesečna plata oko 2.600 evra, litar mlijeka košta oko 0,7 do jednog evra, hljeb 1,2 do 1,8 evra, kilogram riže od 1,7 do dva evra i kilogram jabuka od 1,8 do 2,5 evra.
Takođe, i u Sloveniji, gdje su mjesečna primanja u julu ove godine iznosila 990 evra, cijene životnih namirnica su skoro iste kao i u drugim zemljama Balkana, pa tako litar mlijeka u toj zemlji košta oko 0,8 evra, hljeb oko jedan do 1,15 evra, riža od jedan do dva evra i kilogram jabuka oko 1,2 evra.
Isto tako i u Turskoj gdje je prosječna plata oko 720 evra, litar mlijeka košta 0,6 do 1 evro, kilogram hljeba oko 0,4 do 0,8 evra, riža od 1 do 2 evra i jabuke oko 1,3 evra.
Od ostalih zemalja u svijetu, stanovnici Švajcarske, gdje prosječna mjesečna plata iznosi 4.472 evra, a koji slove za jednu od najbogatijih nacija u svijetu, za litar mlijeka izdvajaju oko jedan do 1,5 evra, hljeb oko 1,5 do 2 evra, rižu oko 1,6 do 2,5 evra i jabuke oko 2,4 do 3,5 evra.
Isto tako i u Norveškoj koja je poput Švajcarske jedna od najbogatijih i najrazvijenijih u svijetu, a gdje je prema posljednjim podacima prosječna plata 3.065 evra, litar mlijeka košta 1,6 evra, hljeb oko dva do 3,5 evra, riža od dva do tri evra i kilogram jabuka oko 1,6 do 3,4 evra.
Nadalje u još jednoj skandinavskoj razvijenoj i dobrostojećoj zemlji, Švedskoj, gdje prosječna mjesečna primanja iznose 2,275 evra, litar mlijeka košta skoro kao i u balkanskim zemljama, odnosno 0,9 do 1,1 evra, hljeb oko 1,6 do 2,6 evra, riža od 1,8 do 3,1 evro i jabuke oko 1,8 do 3 evra.
ISTA CIJENA MLIJEKA NA BALKANU I SAD-U
I u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) gdje su prema posljednjim podacima prosječna mjesečna primanja 2.322 evra, litar mlijeka košta isto kao i u većini zemalja Balkana, odnosno oko 0,5 do 0,9 evra, kilogram hljeba oko 1,3 do 2,2 evra, riža od 1,5 do tri evra i jabuke oko 1,9 do tri evra.
U još jednoj ekonomski naprednoj zemlji, Japanu, gdje su prosječna mjesečna primanja 2.237 evra, a koji je poznat u svijetu po vrlo visokim cijenama hrane i životnih namirnica, litar mlijeka košta jedan do 1,5 evra, hljeb oko jedan do dva evra, kilogram riže od 2,5 do 5 evra i kilogram jabuka oko tri do pet evra.
Tako, na primjer, građani Švajcarske, koji ujedno imaju najveća primanja u Evropi, u prosjeku imaju oko deset puta veća primanja od stanovnika Makedonije, Albanije, Srbije i BiH, ali su cijene životnih namirnica u toj bogatoj zemlji neznatno više nego u ovim balkanskim zemljama.
Stručnjaci smatraju da je jedan od način da se zaustavi trend visokih cijena životnih namirnica povećati domaću proizvodnju, a posebno u oblastima gdje postoji komparativna prednost, kao što su, npr,, uzgoj voća i povrća kao proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda.
Bulić predlaže da BiH ali i ostale zemlje u regiji povećaju domaću proizvodnju što bi rezultiralo nižim cijenama životnih namirnica u regiji.
– Iz Njemačke naprimjer uvozimo Nutellu, i oni žele da zarade za svoj proizvod i njih ne zanima kolika su naša primanja. Ali zato mi možemo povećati svoju proizvodnju kada bi došlo do pada cijena koje bi bile mnogo pristupačnije za većinu građana a ne kao što su sada. Jedan od načina je da povećamo vlastitu proizvodnju u ruralnim dijelovima koja nije na zadovoljavajućem nivou jer tako, naprimjer, možemo proizvoditi vlastite proizvode kao što su krompir, luk…”, ističe ona.         Anadolija

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!