RS godišnje gubi 62,5 miliona KM zbog neizgradnje malih hidroelektrana
04.02.2011. / 7:40
BANJALUKA, RS godišnje ostaje uskraćena za 62,5 miliona KM po osnovu koncesiono ugovorenih, a neizgrađenih stotinak malih hidroelektrana (MHE), procijenila je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS.
Revizori su u izvještaju o reviziji učinka dodjele koncesija za MHE u RS u periodu od 2005. do 2009. godine utvrdili da se godišnje gubi 60 miliona KM zbog neostvarene proizvodnje struje, a 2,5 miliona KM po osnovu nerealizovanih prihoda od koncesione naknade za budžete RS i opština.
Milovan Bojić, rukovodilac Sektora za reviziju učinka u Glavnoj službi za reviziju javnog sektora RS, predstavljajući taj izvještaj, precizirao je da iznesene vrijednosti predstavljaju nerealizovani prihod od predviđene proizvodnje struje od 1.150 gigavat-časova u svih 112 ugovorenih MHE.
“U RS je, međutim, do 2009. godine izgrađena samo jedna MHE Divič, dok su u međuvremenu izgrađene još dvije”, ukazao je Bojić, dodajući da je, sa druge strane, deset koncesija potpuno zamrlo nakon sklopljenog ugovora.
Većina koncesionih ugovora, njih 73, kako napominje, sklopljena je u 2005. i 2006. godini. Nijedan ugovor, ističu revizori, nije sklopljen putem raspisanog javnog poziva, već prihvatanjem samoinicijativne ponude zainteresovanog ulagača i zakonski nepoznatog hibrida te dvije metode.
Revizori su zaključili da su nadležne institucije u proces dodjele koncesija za izgradnju MHE ušle nespremne, navodeći da, na pirmjer, nije bilo prethodnih istraživanja opravdanosti ili se radilo na osnovu dokumentacije “Elektroprivrede RS” stare i po 20 godine. Na čak 30 odsto ugovora naknadno su sklapani aneksi, što revizori smatraju pokazateljem manjkavosti procesa.
“Na reprezentativnom uzorku od 20 koncesija došli smo do zaključka da 40 odsto projekata nema perspektivu”, naglasio je Bojić.
Kao ključne uzroke takve situacije revizori uglavnom navode duge i skupe procedure za dobijanje urbanističkih saglasnosti, te ekoloških i građevinskih dozvola, zatim nedostatak sredstava kod koncesionara, neizvjesnost u pogledu cijena struje i neriješene imovinsko-pravne odnose na lokacijama.
Željko Kovačević, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, rekao je da je Vlada na jučerašnjoj prvoj sjednici u novom sazivu među prioritetne zadatke u narednih 100 dana zacrtala analizu svih ugovora o dodjeli koncesija za MHE.
“Radićemo na uklanjanju svih administrativnih barijera na koje je revizor dao primjedbe i ići u realizaciju svih ugovora koji su realni za ostvaranje. Raskid ugovora je, takođe, opcija, ali samo kod onih koji nemaju namjeru da nastavljaju posao”, istakao je Kovačević.
Predsjednik Komisije za koncesije RS Predrag Aškrabić kaže da je većina projekata izgradnje MHE zakočena zbog nedostatka sredstava samih koncesionara, “a ne zato što im je to neko branio”.
“Primjer kompanije ‘Bobar’, koja je izgradila elektranu, iako je zadnja podnijela zahtjev za koncesiju, pokazuje da se objekat može završiti za dvije godine ako koncesionar ima novca”, ukazuje Aškrabić.
Komentarišući primjedbe revizora da su se koncesije davale firmama koje nemaju finansijski bonitet, on je rekao da su se koncesionari uzdali da će do novca doći kroz bankarsko kreditiranje, ali da mnogi u tome nisu uspjeli.**
Zakonski rokovi nepoznanica u urbanizmu RS
U RS postoji između 74.000 i 86.000 bespravno izgrađenih objekata, kao posljedica skoro potpuno neuređene urbanističke oblasti, istakli su revizori javnog sektora RS.
Revizija učinka sistema izdavanja urbanističkih saglasnosti, odobrenja za građenja i upotrebu otkrila je da više od polovine korisnika na opštinske dozvole za građenje čeka duže od zakonskog roka od 60 dana.
“Da bi se stvorile formalne pretpostavke za otpočinjanje gradnje prosječno protekne sedam mjeseci, što je nedopustivo”, kazao je Milovan Bojić.
Za neuređeno stanje, pored opština, revizori krive inertnost resornog ministarstva, te Urbanističko-građevinsku inspekciju, koja vrlo rijetko sprečava nelegalnu gradnju, a u postupak rušenja ide mahom za manje objekte, kao što su ostave, drvene garaže, ograde i nadstrešnice.
Maida Ibrišagić-Hrstić, pomoćnik ministra za urbanizam i prostorno planiranje RS, gro krivice prebacuje na podnosioce zahtjeva, navodeći da često podnose nepotpunu dokumentaciju zbog čega se postupci odugovlače.
Istakla je da je u cilju poboljšanja stanja u toj oblasti lani usvojen novi zakon koji djelimično rješava revizorske preporuke, među kojima i način i rokove legalizacije nelegalno sagrađenih objekata. Nezavisne novine
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ova Maida je sigurno po starnačkoj pripadnosti zauzela mjesto pomoćnika, kad joj je ovako glupa izjava