Rod šljive izuzetno dobar – plasman na rusko tržište izostao
05.08.2013. / 11:41
BIJELJINA, Podmajevički šljivari ove godine ostali su bez mogućnosti za plasman svojih proizvoda na tržište Ruske Federacije, na koje su izvozili prethodne tri godine – upozorava direktor Udruženja “Eko-voće” Darko Milošević.
“Godina je nezapamćeno rodna, a šljiva kao naš standardni proizvod nije imala prolaz na rusko tržište, pa se dosta poljoprivrednih proizvođača preorjentisalo i svoje povrće plasiralo na zahtjevnije evropsko tržište“, kaže Milošević.
On podsjeća da ni šljiva iz Srbije, kao ni iz drugih šljivarskih krajeva Srpske, nije prošla ove godine na rusko tržište, kao što ni za breskvu ili nektarinu nije bilo prilike.
“Došlo je do značajnog pada kupovine i svi mi koji smo u lancu proizvodnje osjetili smo to dobro na svojoj koži. Cijena je drastično pala – maksimalna cijena za šljivu po kilogramu bila je 60 feninga” – napominje Milošević i dodaje:
“Međutim, šljiva se prodaje i za 15 do 20 feninga na kvantaškoj pijaci. Za jednu gajbicu od 10 kilograma dobiju od 2,5 do maksimalnih tri KM“.
Na području opštine Ugljevik ove godine proizvedeno je oko pet hiljada tona šljive, i, kako tvrde voćari Podmajevice, oni sami mogu da podmire potrebe cijele BiH.
“Šta je, međutim, sa drugim voćarskim viškom, Dobojem, ili šljivom u Federaciji BiH, u Gradačcu, regionima koji imaju veliku proizvodnju, a imaju danas problem kao i mi“, zapitao je Darko Milošević.
Voćarima podmajevičkog i majevičkog kraja ostaje da u narednom periodu obave značajne pripreme za tržište na koje žele da plasiraju svoj proizvod – prije svega za EU i da obezbijede Euro GAP HASSAP certifikat , jer bez toga im neće biti otvorena vrata za izvoz.
Važan je i sortiment koji , kako kažu, treba mijenjati, te izbjeći da “imaju šljivu kad i svi u Evropi”.
Nikada bolja godina – fantastični uslovi za proizvodnju šljive i u EU i u okruženju. Šljiva je rodila svugdje – u Mađarskoj, u Austriji i Njemačkoj, Srbiji, dijelu Federacije BiH.
Riječ je, prema informacijma kojima raspolažu u “Eko voću”, o dosad nezabilježeno velikom rodu zbog čega je i došlo do zasićenja tržišta te i do problema sa plasmanom u Rusiju.
“Rusi su iz nekog razloga savim prestali ili počeli manje da kupuju šljivu, a tržište je ograničeno sa aspekta koliko norme koliko oni mogu da kupe šljive iz zemalja van EU“, kaže Darko Milošević i podsjeća da svi u EU štite svoj proizvod, što kod nas, napominje, nije slučaj.
On podsjeća da je trogodišnji izvoz na rusko tržište podstakao proizvođače u Ugljeviku na proširenje proizvodnje, u nove investicije i podizanje novih zasada.
Plasman iz BiH u Rusiju ove godine opterećen je prelevmanom od 10 evro-centi, što poskupljuje ovaj proizvod prema ruskom kupcu u maloprodaji. U Srbiji tih prelevmana nema i čim tamo šljiva počne da sazrijeva, Rusi prelaze na njihovo tržište, jeftiniji su.
“Mi se polako okrećemo tržištu EU i standarde koje ona diktira polako uvodimo u proizvodnju“, rekao je predsjednik ugljevičkog Udruženja voćara „Eko-voće“ Darko Milošević.
Na području ugljevičke regije ima više 800.000 sadnica raznog voća, prvenstveno šljive, a u posljednje dvije godine zasad je proširen sa oko 50.000 sadnica. Godina 2012. bila je povoljnija za šljivare, a cijena šljive bila je od 80 feninga do 1 KM po kilogramu.
Zadnje tri godine šljiva iz majevičkih sela Tutnjevac, Puškovac i Korenita kod Ugljevika izvozila se na rusko tržište.
Voćari kažu da je siguran plasman bio najbolji podsticaj za rad. Samo u prošloj godini mještani ovih sela isporučili su 600 tona šljive u Rusiju, zaradivši 420.000 KM. Srna
Tagovi: darko miloseviceko-vocesljivasljivari
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
