Registar preduzetnika mora voditi komora, a ne državni organi

07.09.2011. / 12:28

BIJELJINA, BiH je jedina zemlja u regionu u kojoj registar preduzetnika vodi nadležni organ za privredu, što je za Udruženje “Preduzetnik” iz Bijeljine – anahrono, birokratsko i nefunkcionalno rješenje koje sputava i rukovodstvo  i članstvo da brže i efikasnije prate sve tokove razvoja malog preduzetništva.

“Nigdje u zemljama jugoistočne Evrope to nije slučaj, već samo u BiH. A mi moramo da znamo koliko je, na primjer, radnji u proteklom mjesecu odjavljeno, prijavljeno, proširilo djelatnost, koliko ih je privremeno, a koliko trajno odjavilo djelatnost. Ovako čekamo na opštinski organ za privredu da dobijemo bilo kakav podatak”, rekao je Srni Milorad Stević, sekretar Zanatsko-preduzetničkog udruženja “Preduzetnik” – Bijeljina.

Stević,  koji je i sekretar Zanatsko-preduzetničke komore regije Bijeljina, zagovara rješenje koje bi  omogućilo preduzetniku da  nakon dobijanja rješenja odmah ima kontakt sa svojom komorom, da sazna gdje je ona, kakve mu usluge pruža, a tako bi dobio i značajne pokazatelje u radu.

“Sluha za to, nažalost, već dugo nema, a svugdje u okruženju  to pitanje je odavno riješeno”, ističe Stević i upozorava  da je slika preduzetništva na području opštine Bijeljna i dalje  siva i sumorna, da je preduzetništvo  u svojevrsnoj defanzivi, a trend odjavljivanja u odnosu na prijavljivanje i dalje je prisutan.

“Nema ni  naznaka da će se u skorije vrijeme takva situacija promijeniti. I dalje su visoka fiskalna davanja, a posljednje povećanje poreza i doprinosa za nekih deset odsto je kap koja je prelila čašu i mnogi preduzetnici su to riješili na tri načina – odjaljivali radnike, pa ih preveli u ilegalu, ili su im za taj iznos povećanja davanja umanjili plate. Neki su, nažalost, i odjavili radnje”, rekao je Stević.

Ima još jedna praksa koja nije od juče, a to je da ljudi odjavljuju svoje preduzetničke radnje, a onda nastavljaju da rade kao da se ništa nije dogodilo.

“Poznata je činjenica da je na području opštine Bijeljina broj prijavljenih i ilegalnih,  na primjer, frizerskih radnji  u odnosu 1:1,  što znači da neki rade po šupama, garažama i sl. i onda se postavlja pitanje koji je interes i mogućnost da oni koji rade legalno i opstanu i izdrže nelojalnu konkurenciju. Pred ovim problemom se uporno zatvaraju oči”, kaže Stević i upozorava da je to, ako inspekcija ne može i nema ovlaštenje da reaguje u ovakvim slučajevima, čista stimulacija ilegalnog rada.

U Bijeljini djeluje, dodaje on, oko 80 stolarskih radnji od kojih je tek 13 prijavljeno.   “O limarima  da i ne govorimo kao i o onima koji alat nose u torbi i djeluju na terenu. Mi smo na sve moguće načine reagovali da se ukolni ilegalna prodaja na ulicama, na Zelenoj pijaci se sva i svašta prodaje i poljoprivrednog proizvođača tamo nema – sve sami preprodavci“, kaže Stević i dodaje:

“Bijeljinska pijaca je nekad bila najjeftinija u BiH, a danas je među najskupljim, jer se tamo nalaze samo nakupci. Ovdje se podržava ilegalan rad, a preduzetništvo u takvim uslovima ne može da se razvija. Cijena vode, struje i sl. plaća se četiri puta više nego u domaćinstvima, dok se na Zapadu svugdje izjednačuje. Niko ništa ne preduzima i onda ne možemo razgovarati o svjetlijoj budućnosti preduzetništva”, upozorava Milorad Stević.

Podsjećajući da ne postoje mogućnosti da se uvede registar i da opštinski organ za privredu izlazi sa podacima o stanju prijavljenih i odjavljenih radnji, Stević kaže da  je prema tom podatku broj registrovanih radnji bio oko 3 200, ali da je sad, jer se očekuju novi podaci,  sigurno pao ispod tri hiljade.

Ipak, Stević vjeruje da će novim zakonom, koji je u fazi prijedloga i mogao bi se naći u septembru u Narodnoj skupštini Srpske, biti otklonjene mnoge barijere u poslovanju malih preduzetnika.

“Novi zakon značiće mnogo zbog nekoliko novina, ali najznačajnija je da će članovi porodica preduzetnika moći da rade, a pri tom budu oslobođeni poreza i doprinosa. Tada neće strahovati od inspekcija, a sve to ide u prilig razvoja porodičnih manufaktura – malih porodičnih preduzeća – koja nesmetano mogu pomoći, raditi i učestvovati u stvaranju dobiti porodične radnje”, kaže Stević.

Stević je podsjetio da je Udruženje “Preduzetnik” predlagalo da se rok za donošenje rješenja za otvaranje radnje skrati na tri dana, a ne osam nakon prikupljene dokumentacije.

“Vjerujem da će to biti i usvojeno, predložili smo značajno smanjenje visokih kazni predviđenih zakonom u smislu da su istaknute neprimjereno visoke kazne, čak i do 5.000 KM, što je neprimjereno  uslovima rada i uslovima djelovanja preduzetnika,  te  njihovim realnim mogućnostima, pa one postaju balast kad ih upotrijebe inspekcijski organi umjesto da budu u funkciji poboljšanja kvaliteta rada i usluga preduzetnika”, ističe Stević za Srnu.

On napominje da se  izgubila  trostepenost u  polju rada inspekcije: opomena, ukazivanje na propuste  i  kontrola da li je propust otklonjen,  a tek onda se kreće sa  sankcijama.

“Sada se ide odmah sa sankcijom i zato nam se dešava da se preduzetnici žale na nedostatak sluha u postupanju inspekcijskih organa. Predložili smo da se predviđene sankcije smanje, u prosjeku, 30 odsto u odnosu na trenutne“, rekao je Milorad Stević Srni.