Region zajedno do ublažavanja posljedica krize

24.04.2009. / 15:00

BEOGRAD, Državni sekretar Ministarstva civilnih poslova BiH Vlatko Horvat izjavio je danas da je radi ublažavanja posljedica svjetske ekonomske krize potrebno da se zemlje bivše Jugoslavije više povežu i da otvore svoje granice jer su upućene jedna na drugu.

“Ovakvi kakvi smo, teško da možemo biti konkurntni na svjetskom tržištu”, rekao je Horvat, koji učestvuje na međunarodnom skupu “Socijalne politike u svjetlu svjetske ekonomske krize” koji se održava u Beogradu.

Horvat je rekao da su pokazatelji posljedica ekonomske krize za prva tri mjeseca poražavajući, jer je oko 35000 ljudi do sada ostalo bez posla.

On je naveo da je kriza posebno pogodila najsiromašnije slojeve stanovništava BiH i da prije svega treba raditi na tome da ne dođe do masovnog otpuštanja radnika, a s druge strane treba privući strane investicije.

“Mi imamo situaciju gdje su ljudi formalno i pravno u radnom odnosu, ali ne primaju plate. Šta znači biti zaposlen, ako je u aprilu ove godine primio platu iz avgusta prošle”, upozorio je Horvat.

On je naveo da kriza pogađa BiH i Vlade Republike Srpske i Federacije i ocijenio da se ekonomska politika mora prekomponovati, da se mora uvesti finansijska disciplina, smanjiti javns potrošnja i privući strani kapital.

Podsjećajući da je Savjet ministara usvojio 16 ekonomskih mjera, Horvat je naveo BiH ima problem zbog toga što nije uspostavljeno ekonomsko-socijalno vijeće.

“Racionalizacija, a prije svega finansijska disciplina, to je jedini način ne za prevazilaženje, nego za ublažavanje krize, jer krizu ne možemo prevazići”, zaključio je Horvat u izjavi za Srnu.

Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS rekla je da situacija u Srpskoj usljed posljedica svjetske ekonomske krize još nije alarmantna, ali je jako ozbiljna, sa velikom šansom da se pogorša ako se ne bude brže reagovalo na sve što se dešava u privredi.

“Sindikat će na praznik rada 1. maja predložiti nove mjere za zaštitu svakog radnog mjesta i obezbjeđenje sredstava koja bi omogućila da radnici prežive ako bi moralo doći do njihovog otpuštanja”, najavila je Mišićka, koja učestvuj eu radu međunarodnog skupa u Beogradu.

Ona je navela da to znači i formiranje interventnog fonda koji bi na neki način nadomjestio minimalna primanja radnicima koji bi, eventualno, ostali bez posla.

Mišićka je rekla i da eventualno potpisivanje kreditnog aranžmana BiH sa MMF-om nikako ne smije biti na štetu radnika i građana.

“Važno je da se dođe do svježeg novca koji bi bio ubrizgan u privredu, jer je to jedini način da preživimo”, ocijenila je ona.

Mišićka je istakla da je veoma važan i socijani dijalog u RS i FBiH, kao i potpisivanje socijalnog pakta između socijalnih partnera.

“Trebaće puno znanja, energije, ali i odricanja, prije svega Vlade i poslodavaca koji ne smiju da zloupotrebvljavaju krizu, a toga ima”, rekla je Mišićka.

Prema njenim riječima, u RS je u prva dva mjeseca krize bez posla ostalo nešto manje od 3000 radnika koji su proglašeni tehnološkim viškom, što je direktna posljedica ekonomske krize.

Mišićka je dodala da je dio radnika ostao bez posla i zbog otkazivanja ugovora o radu na određeno vrijeme, a da već ima i radnika koji su se u RS vratili iz evropskih zemalja, gdje su se prvi našli na udaru svjetske ekonomske krize. Srna