Capital.ba

Privrednicima tri miliona KM

06.03.2009. / 8:00

marke5BANJALUKA, Vlada Republike Srpske obezbijedila je tri miliona maraka podrške industriji kože, tekstila i obuće. Cilj subvencije jeste da se prevaziđu problemi i stvori povoljniji poslovni ambijent za grane koje zapošljavaju na hiljade radnika u Srpskoj.
– Prema procjenama resornog ministarstva, subvencijama će biti obuhvaćeno više od deset hiljada radnika, a za te namjene obezbijeđeno je oko tri miliona maraka, odnosno 50 maraka po svakom radniku. Konkurs za subvencije već je raspisan – potvdila je Aleksandra Vukašinović, portparol Ministrarstva industrije, energetike i rudarstva RS.
Prema njenim riječima, pravo na subvencije, u periodu od 1. januara do 1. jula, imaju preduzeća koja izmirujuju svoje obaveze po osnovu poreza i doprinosa i imaju sjedište u Republici Srpskoj. Njihova osnovna djelatnost mora biti proizvodnja ili uslužne djelatnosti i trebalo bi da imaju potpisane ugovore sa inostranim partnerima ili obezbijeđeno tržište za vlastite proizvode za mjesec subvencije.
– Produžetak subvencioniranja, kao i iznos sredstava, zavisiće od zadržavanja broja zaposlenih radnika u preduzećima i stanja budžeta RS – navela je Vukašinovićeva.
Ova pomoć izuzetno će dobro doći preduzećima koja kubure s vlastitom proizvodnjom, nemaju stručni kadar, muku muče sa zastarjelom opremom, nemaju obrtnih sredstava i plaćaju visoke cijene energenata – kaže predsjednik Udruženja radnika u oblasti tekstila, kože i obuće RS, Zorislav Stojić.
– Ovo je grana koja je radno intenzivna i niskoakumulativna, sa zaposlenom uglavnom ženskom radnom snagom. Najveći dio privrednika iz naše branše posluje na bazi izvoza. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU dovodi konkurenciju na naše tržište, koje nije osnaženo da to podnese, jer država svojim makroekonomskim planovima nije izradila strategiju privređivanja za ovu granu – kaže Stojić i dodaje da će navedene subvencije biti korisne, ali da se dugoročno mora raditi na edukaciji kadrova i uvođenju novih tehnologija kako bi ova grana privrede vratila stari sjaj i postala atraktivna investitorima.
Sličnog mišljenja su i u preduzećima.
– Privredi je svaka pomoć dobrodošla, pa i ova mjera dolazi u pravo vrijeme. Nadam se da je ovo samo početak pomoći proizvođačima i izvoznicima u privrednim granama koje su niskoakumulativne, a zapošljavaju veliki broj radnika – kaže tehnički direktor Fabrike obuće “Bema” iz Banja Luke, Marinko Umičević.
Direktor Fabrike obuće “Sanino” iz Dervente, Radovan Pazurević, takođe pozdravlja napore Vlade RS, ali dodaje da je izlaz iz problema u sistemskim rješenjima.
– Raduje me što je Vlada shvatila da su proizvođači u teškom stanju, ali moraju se pronaći sistemska rešenja i zajedno moramo trasirati put proizvodnje, pa onda uklanjati prepreke koje nam stoje na putu. U “Saninu” radi 527 radnika i naša proizvodnja se gotovo u cjelini plasira na strano tržište – naveo je Pazurević.
Mjere Vlade RS dobro će doći i Tekstilnoj industriji “Novotekst” iz Trebinja.
– Subvencije Vlade RS izuzetno su značajne za dalje poslovanje ovoga preduzeća. Mjera posebno dobija na značaju u uslovima otežanog privređivanja i krize koja je zahvatila sve privredne sfere – kaže finansijski direktor u “Novoteksu”, Dušan Koljivrat.
Procjenjuje se da u RS postoji više od 100 preduzeća iz oblasti tekstila, kože i obuće, u kojima je zaposleno 12.000 radnika.
Ružičić: Vlada ispunjava obećanja
Industrija tekstila, kože i obuće jeste jedina privredna grana u RS koju je Vlada direktno pomogla. Ovo je mjera koju treba svi da pozdravimo, jer će bar do jula na neki način olakšati poslovanje navedenih preduzeća.
Poslodavci apliciraju za subvencije i to je potvrda da se dogovori, koje smo u proteklom periodu imali s predstavnicima vlasti, realizuju, istakao je predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, Danko Ružičić.
Tomaš: Potreban i dodatni paket mjera
Većina tekstilnih proizvođača u RS, ali i u regionu, zbog pada tražnje na širem tržištu smanjili su narudžbe i često su izloženi zahtjevima da i onako male cijene svojih usluga još smanje. U takvim okolnostima tekstilna industrija ne može opstati. Zbog toga subvencije Vlade RS za održavanje zaposlenosti mogu dobro doći tekstilcima i kožarima, ali samo kao kratkoročno olakšanje. Mislim da bi bilo korisno raditi na dodatnom paketu mjera za spasavanje ovih djelatnosti. Njima treba omogućiti da dobiju više posla i na domaćem tržištu. Naša tekstilna i kožarska industrija gotovo je protjerana s domaćeg tržišta raznim dampinškim cijenama inostranih proizvođača. Kontrolni organi bi se morali hitno osposobiti za dubinsku kontrolu dampinških cijena, ne samo u ovim sektorima. U protivnom, u uslovima krize, inostrana proizvodnja će preko dampinških cijena vrlo brzo ugroziti i druge djelatnosti. Takođe, moglo bi se razmišljati i o selektivnom povećanju carina na uvoz tekstilnih i kožarskih proizvoda iz zemalja sa kojima nemamo potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, uključujući i reeksport tih proizvoda iz zemalja sa kojima imamo potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, smatra ekonomista Rajko Tomaš.Fokus

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Privrednicima tri miliona KM

    1. Nedeljko Sokanovic Novi Elastik

      Ovo su pravi potezi Vlade RS u borbi na odrzanju tekstilne proizvodnje.Treba zastititi domace trziste od uvoza nekvalitetnih proizvoda kojima je preplavljeno nase trziste.U tome najvise mogu pomoci proizvodjaci kupovinom domaceg repromaterijala.