Priprema banaka za slučaj isključenja članica iz evrozone

30.07.2010. / 16:30

BRISEL, Da neka zemlja može biti isključena iz zone evra nije više, bar za neke banke, nezamislivi scenario, objavio je londonski Fajnenšel tajms.
Ta mogućnost je prinudila Međunarodno udruženje svopova i derivata (ISDA) da mali broj njegovih članova osnuje diskusionu grupu radi procjene kakve bi posljedice po tržišta finansijskih derivata i obveznica moglo imati isključenje neke članice iz zone evra.
Kriza s budžetskim deficitima u zoni evra podstakla je špekulacije da bi jedna ili više najzaduženijih članica te monetarne unije moglo napustiti evro.
Italija, Španija, Irska, Portugalija i Grčka mogle bi, naime, postati konkurentnije, ukoliko bi vratile svoje valute, koje bi mogle devalvirati i time omogućiti povećanje izvoza, piše FT.
Mada je potparol ISDA Rebeka O'Nil ukazala da taj korak “ne predstavlja ocjenu da postoji vjerovatnoća da do toga dođe”, nedavna suverena dužnička kriza je, u najmanju ruku, iznijela takvu mogućnost i podstakla banke da prouče kakav bi uticaj to moglo imati, naveo je FT u članku .
Bez obzira na to što bi isključenje neke zemlje iz evrozone moglo tehnički imati uticaj na svaku trgovinu, ili finansijske ugovore denominovane u evrima, povezane sa isključenom zemljom, prva mišljenja su da se ne može očekivati da to dovede do bankrota, poput bankrota američkog “Liman bradersa”, na primjer, koji je bio uključen u trgovinu na milijarde dolara vrijednih derivata.
Strahovanje od mogućnosti isključenja neke zemlje iz zone evra podstakla je ranije ove godine njemačka kancelarka Angela Merkel kada je izjavila da bi se zemlje koje nisu rade da prihvate reforme mogle suočiti s isključenjem iz evrozone, podsjetio je FT.
Predsjednik Evropske centralne banke Žan-Klod Triše i niz evropskih političara su, međutim, brzo odbacili takvu mogućnost.
Merkelova i predsjednik Francuske Nikola Sarkozi su okrivili finansijske derivate, kao što su svopovi kreditnih rizika, za pogoršanje fiskalne krize.
Njemačka je u maju zabranila trgovinu nekim dužničkim hartijama i ugovorima denominovanim u evrima, kako bi ublažila pritisak na vrijednosne hartije i valutu u zoni evra.
Derivati su finansijski instrumenti izvedeni iz akcija, obveznica, zajmova, valuta i sirovina, ili su povezani sa specifičnim dešavanjima, kao što su promene kamatnih stopa. Tanjug