Preskupu hranu nema ko da kupi
11.03.2011. / 8:20
BEOGRAD, Rast cijena će u prvoj polovini godine biti oko 5,5 odsto, pa je jasno da neće biti moguće da NBS ostvari zacrtani cilj da do kraja godine imamo inflaciju nižu od šest odsto – kaže prof. Pavle Petrović, ekonomista i kandidat za predsjednika Fiskalnog savjeta. – Za prethodnih sedam mjeseci, rast cijena hrane u Srbiji skoro je duplo veći od svih ostalih proizvoda. Inflacija je, zato, najvećim dijelom uslovljena rastom cijena hrane.
U Srbiji su, za posljednjih pet godina cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda porasle za 55 odsto, i po tome smo rekorderi u regionu.
U januaru je, podsjeća profesor Petrović, međugodišnja inflacija iznosila 11,2 odsto a mjesečna 1,4 odsto. On smatra da će zbog rasta cijena hrane biti ugroženi najsiromašniji, jer za deset odsto njih, prema statistici, 55 odsto ukupnih izdataka odlazi na hranu. Stalni rast cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoca povećaće i siromaštvo, što će zahtjevati i odgovarajuće, nove mjere socijalne i ekonomske politike.
– U posljednjih pet godina, hrana je najviše poskupjela u regionu – istakao je Petrović. – Rast cijena hrane je, inače, globalni svjetski trend i neka međunarodna istraživanja ukazuju da se stabilizacija ne može očekivati u skorijem vremenu. Uzrok tome može se naći i u visokom ekonomskom rastu mnogoljudnih zemalja u razvoju, kao što su Kina i Indija.
Da je i dalje zabrinuta zbog poskupljenja, pokazuje i to što je Narodna banka Srbije povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, tako da ona od danas iznosi 12,25 odsto. Ovaj, nepopularni potez koji će poskupjeti sva zaduženja u dinarima, centralna banka obrazložila je prisutnim rastom cijena poljoprivrednih proizvoda u svijetu, ali i u Srbiji. Osim cijena poljoprivrednih proizvoda, u porastu su, podsjećaju u NBS, i svjetske cijene nafte i osnovnih metala.
– Efekti rasta cijena uvoznih proizvoda na inflaciju su ublaženi jačanjem dinara u posljednja tri mjeseca, kao posljedica pada premije rizika Srbije i djelovanja monetarne politike – kažu u NBS. – U prvim mjesecima 2011. godine na rast potrošačkih cijena uticaće i rast regulisanih cijena, i to, prije svega, električne energije, komunalnih usluga i gradskog prevoza.
Ipak, jasno je i da će restriktivnija monetarna politika koju je obećala NBS, uticati i da poskupe sve pozajmice u domaćoj valuti. To će, između ostalog, dovesti do toga da građani, zasigurno, skuplje plaćaju i korišćenje dozvoljenog minusa, a koje, prema svim računicama, od izvjesnog „bankrota“ štiti skoro svako domaćinstvo u Srbiji.
S druge strane, Vlada, kako se najavljuje, neće udovoljiti zahtjevima sindikata raznih državnih institucija za dopunskim povećanjem primanja.
Čak će, prema nezvaničnim najavama iz Nemanjine 11, aprilsko povećanje biti limitirano, odnosno fiksirano na 2,9 odsto. Da podsjetimo, zarade i penzije su u aprilu, prema zakonu, trebalo da budu uvećane za tromjesečni rast inflacije, koji će, prema prvim procjenama, biti preko četiri odsto.
Dinar
U Narodnoj banci Srbije ne vjeruju da će odmrznute plate u javnom sektoru i penzije značajnije uticati na porast tražnje.
– Tražnja neće podgrijavati inflaciju, jer je prisutan vrlo skroman oporavak ekonomske aktivnosti i visoka nezaposlenost – konstatuju u centralnoj banci. Dinar je ojačao za još 31 paru, i zvanični srednji kurs je 103,0975 dinara za evro. Srpska valuta je ove godine bila najjača 24. februara, kada je jedan evro vrijedio 102,8052 dinara, a najslabija 6. januara, kada je kurs bio 106,4947 dinara za evro.
Na komad
U posljednjih mjesec dana prisutno je izrazito poskupljenje domaćeg voća i povrća. Tako je, na iznenađenje svih potrošača, prosječna cijena krompira na pijacama u Srbiji danas 85 dinara, dok se u pojedinim mjestima na zapadu zemlje, inače poznatom po gajenju ove kulture, kvalitetan beli krompir prodaje i za 120 dinara. Prema tvrdnjama samih prodavaca, sve češći zahtjevi građana su da im prodaju krompir, ali – na komad. Inače, primjetno je da se uvozne pomorandže dobrog kvaliteta prodaju za 50 dinara, dok je limun od 80 do 120 dinara.
Poskupljenja
šećer 15-30 %
kafa 8-15 %
hljeb 5-15 %
mlijeko 5-8 %
sokovi 5-9 %
južno voće 8-15 %
miner. voda 5-7 %
slatkiši 5-8 %
začini 3-10 %
gorivo 2-5 %
Pad prodaje
šećer 8-12 %
kafa 6-8 %
hljeb 3-5 %
mlijeko 10-15 %
sokovi 15-25 %
južno voće 12-15 %
miner. voda 7-10 %
slatkiši 20-30 %
začini 3-8 %
gorivo 15-20 %
Nova iskušenja za kućni budžet
Cijena električne energije biće za građane viša već od 1. aprila i to za 13,5 odsto, dok će privreda plaćati i preko 15 odsto više račune.
Istog mjeseca, a najkasnije u maju ove godine očekuje se i da u Srbiji poskupi gas. Prema prvim najavama, ovo poskupljenje moglo bi biti između 10 i, čak 15 odsto.
Zbog vanrednih dešavanja u zemljama proizvođačima sirove nafte, cijene „crnog zlata“ na svjetskim berzama mijenjaju se, i bukvalno, svakodnevno.
Kolebanja na tržištu sirove kafe i kakaa izazvaće, takođe, novi talas poskupljenja kafe i slatkiša, jer Obala Slonovačae koja je glavni proizvođač ovih proizvoda i izvoznik, prijeti da će nacionalizovati te sektore.
Kafa je na srpskom tržištu već poskupjela do 15 odsto, slatkiši do 12, a najavljuje se novo poskupljenje, upravo zbog skupljih sirovina za 10 odsto. Kao veliki problem, pojavio se i nekontrolisani izvoz domaće pšenice, koji bi mogao da dovede do još jednog u nizu poskupljenja hljeba.
Poplave i manjak voća i povrća u Evropi, na iznenađenje .srpskih povrtara i voćara, u Srbiju je doveo brojne otkupljivače koji otkupljuju naše poljoprivredne proizvode. Tako jabuke, a koje su prošle godine, u ovo vrijeme, trulile u skladištima danas lako pronalaze svoj put ka ino-tržištima. Istina, i sve teži put do srpskog potrošača koji domaće voće plaća i tri puta više nego prije godinu dana. Novosti
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
