Prerađivačka industrija u RS u kritičnom stanju
04.07.2012. / 7:20
BANJALUKA, Prerađivačka industrija u RS, koja treba da predstavlja okosnicu privrednog razvoja, ove godine najviše posrće, što prijeti da dodatno smanji njeno ionako nisko učešće u bruto domaćem proizvodu (BDP) RS, upozoravaju privrednici, ekonomisti i sindikalci.
Iako su prisutna deklarativna zalaganja zvaničnika RS za povećanje nivoa prerađivačke industrije u strukturi BDP-a, ekonomska situacija pokazuje suprotne tendencije, pa se u prvom ovogodišnjem tromjesečju bilježi pad sektorske aktivnosti za 6,3 odsto.
Prerađivačka industrija je već treći kvartal uzastopno u silaznoj putanji zbog čega bi, ukoliko se trend nastavi, mogla umanjiti nivo u BDP-u od 8,9 odsto. Veće učešće u ekonomiji RS, mjereći prema proizvodnom pristupu, već imaju trgovina (12,4 odsto), poljoprivreda (10,7 odsto), državna uprava (9,8 odsto) i poslovanje s nekretninama (9,1 odsto).
Evidentiran je i pad zaposlenosti u prerađivačkom sektoru, koji je za prvih pet mjeseci iznosio 1,1 odsto, što je 500 radnika manje u odnosu na 2011.
Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže da privreda RS, a prije svega prerađivačka industrija, ima strukturalni problem niskokonkurentnih proizvoda na koji su se sada samo pridodali negativni efekti globalne ekonomske krize, veći fiskalni nameti i skok cijena goriva.
“Očito je da naša slaba industrija u uslovima krize ne može izdržati konkurenciju jeftnijih proizvoda iz Kine i sjeverne Afrike koji zauzimaju izvozna tržišta naših prerađivačkih preduzeća. Tek sada se, zapravo, kroz smanjenje tražnje za našim proizvodima u inostranstvu osjećaju efekti svjetske ekonomske krize i turbulencija u evrozoni”, istakao je Radivojac.
Nezahvalno je, kaže, procjenjivati da li privredu RS učekuje udar kao iz recesijske 2009, ali navodi pojedine prognoze prema kojima bi ova godina mogla biti i gora, smatrajući da će kriza potrajati sigurno do polovine 2013.
Najveće učešće u prerađivačkom sektoru ima prehrambena industrija, koja je posebno osjetljiva na tržišne poremećaje kojima su u RS doprinijele i loše vremenske prilike.
Žarko Mikić, direktor banjalučke fabrike za preradu voća i povrća “Vitaminka”, kaže da bi ekonomske mjere morale ići u pravcu stvaranja uslova za razvoj poljoprivredne proizvodnje, sirovinske baze prehrambenog sektora, prije svega kroz zaštitu od poplava, ugradnju sistema za navodnjavanje i pojačanu protivgradnu zaštitu.
“Mi, nažalost, isuviše zavisimo od vremenskih uslova, koji diktiraju količinu proizvodnje i cijenu gotovih proizvoda. Lani su nas zadesile poplave i grad, a početkom 2012. snježno nevrijeme, što pogađa zasade i dovodi do toga da proizvođači ne mogu isporučiti ugovorene količine voća i povrća. Fabrike, pak, zbog niske kupovne moći građana ne smiju dizati cijene gotovih proizvoda, pa su prinuđene da smanjuju obim proizvodnje kako bi održali donju granicu rentabilnosti poslovanja”, ukazuje Mikić.
Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS, ističe da bi Vlada pod hitno morala rasteretiti preduzeća vraćanjem starih stopa poreza i doprinosa na plate, ali i kroz smanjanje javne potrošnje.
“Postojećih 45.000 radnika u prerađivačkoj industriji ne može izdržati finansiranje glomaznog birokratskog aparata. Ukoliko se tu nešto ne promijeni, proizvodna preduzeća će nastaviti da finansijski tonu i imaćemo još goru situaciju”, upozorava on. Nezavisne novine
Tagovi: preradjivačka industrijaprivredarepublika srpskatopvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
