Prelevmani se kose s regionalnim sporazumima
17.02.2014. / 6:20
BANJALUKA, Poljoprivredni proizvođači iz RS zatražili su uvođenje prelevmana prilikom uvoza poljoprivrednih proizvoda u BiH, kao vid zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza.
Međutim, neki od njih su mišljenja da bi se ta mjera kosila s bilateralnim sporazumima koje je ova zemlja ranije potpisala, ali i s CEFTA i SSP, što bi svakako onemogućilo uvođenje ove mjere.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da su na sastanku u resornom ministarstvu prije nekoliko dana sugerisali, s obzirom na to da nema dovoljno sredstava, da to ministarstvo pokrene inicijativu zajedno s Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, da prilikom uvoza poljoprivrednih proizvoda u BiH budu uvedeni prelevmani.
“Time bismo ujedno zaštitili domaće tržište, a ostvarili bismo i jako velike prihode u budžet za poljoprivredu, čime bismo nadoknadili do 100 miliona KM, kako je zakonski i propisano”, rekao je Marinković. On tvrdi da to nije u suprotnosti ni sa jednim sporazumom koji je potpisala BiH.
“Svi oni pružaju mogućnost zaštite domaćih poizvoda i uvođenja prelevmana ili nekih drugih barijera prilikom uvoza, ali je prelevman za nas poljoprivrednike najinteresantniji, jer bi ta sredstva trebalo da budu usmjerena u razvoj poljoprivrede”, naveo je Marinković, dodajući da bi oni trebalo da budu uvedeni za sve proizvode koji se uvoze, a koje mi ovdje proizvodimo.
Kazao je i da su od resornog ministarstva tražili i da bude uveden zakon o subvencijama, kako bi one bile dovedene u zakonske okvire i kako bi mogli planirati proizvodnju na duži period. Istakao je da je budžet od 60 miliona KM za poljoprivredu minimalan, ali i da ga treba pravilno raspodijeliti.
Ipak, Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH i vlasnik Mesne industrije “Trivas”, naglašava da su carina i prelevman potpuno jednaki, imaju potpuno isti tretman u pravnom smislu, te da se čak i vancarinske barijere kose sa sporazumima koje je BiH potpisala.
“Uvijek par bukadžija iz ove oblasti, gledajući svoje interese, govori nešto potpuno neargumentovano, jer vi danas da zaustavite uvoz, primjera radi svinjskog mesa, prerađivači poslije sedam dana ne bi imali ni gram nečega za preradu, jer je kod nas ta primarna proizvodnja već uništena”, rekao je Vasić, koji je i predsjednik Udruženja mesoprerađivača RS.
Istakao je da je o tome trebalo razgovarati 2002. godine, kada su za pileće meso zadržane carine i ostalo i tako sačuvana ta primarna proizvodnja, za razliku od svinjskog mesa.
“Treba ići u pravcu davanja podsticaja na gotov proizvod kao svugdje u svijetu, pa je on onda konkurentan”, predlaže Vasić.
Sa druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS rekli su da su oni zainteresovani da se ide u pravcu rješavanja problema domaće proizvodnje, što su i iskazali u informaciji o preuzetim aktivnostima na rješavanju problema spoljnotrgovinskog poslovanja na granici i zaštiti domaće poljoprivredne proizvodnje.
U njoj su, između ostalog, predložili donošenje odluke o mjerama zaštite domaće proizvodnje u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, koja bi se odnosila na mjere zaštite od prekomjernog uvoza, a na osnovu datih koncesija za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i njihov štetan uticaj na domaću prizvodnju, ali i na mjere zaštite radi izostanka administrativne saradnje zemalja izvoznica.
“Trajanje mjera bi se odnosilo na period od 200 dana i imale bi karakter hitnosti. Uvedene mjere bi bile tretirane kao prelevmani i kao takve bi bile korištene namjenski, za razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije RS i FBiH”, navedeno je u toj informaciji. U njoj je i konstatovano da je stanje poljoprivrede i prehrambene industrije RS i BiH direktna posljedica nedovoljne i neadekvatne zaštite domaće proizvodnje, loše ispregovaranih uslova i potpisanih sporazuma, raznih zloupotreba, te nedovoljnog i neodgovornog rada svih inspekcijskih organa u prvom redu s nivoa BiH.
Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nisu uspjeli dobiti stav Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH po ovom pitanju. Nezavisne novine
Tagovi: ceftaizborpoljoprivredni proizvodjacistojan marinkovicuvozvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
