ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Preko crnih fondova do izborne pobjede

Objavljeno u ANALIZE

– Propusti u Zakonu o finansiranju političkih stranka
– Kampanje iz sjene finansiraju tajkuni i javna preduzeća
– Gotovinom plaćaju posmatrače, šatore, bilborde i glasove

BANJALUKA – Političke partije u BiH za četiri godine, dakle u periodu od jednih do drugih opštih izbora, ostvare prihod od preko 100 miliona maraka. Daleko najveći dio tih sredstava dobiju iz budžeta BiH, entitetskih budžeta, kantonalnih budžeta i budžeta Brčko Distrikta, te budžeta gradova i opština. Pored budžetskih sredstava, političke partije se u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka finansiraju iz članarina, dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih lica, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organizovanja stranačkih manifestacija, prihoda od imovine u njihovom vlasništvu, zatim iz dobiti preduzeća koja su u vlasništvu stranke, te kreditnih zaduženja kod banaka. Portal CAPITAL je istraživao ko stranke finansira iz sjene, od tajkuna do direktora javnih preduzeća …

S druge strane, finansiranje političkih stranaka zabranjeno je organima državne uprave, računajući i zajedničke, entitetske i kantonalne institucije, kao i organe Brčko Distrikta i lokalne samouprave, zatim javnim ustanovama i preduzećima, humanitarnim organizacijama i vjerskim zajednicama, sindikalnim, nevladinim i drugim neprofitnim organizacijama koje se finansiraju javnim sredstvima. Političke partije ne smiju finansirati ni uduženja i druga neprofitna pravna lica u kojima uloženi javni kapital iznosi najmanje 25 odsto, kao ni anonimni donatori, niti druge države ili strane političke partije i strana pravna lica.

Izmjene zakona u korist stranaka

Zakon o finansiranju političkih partija donesen 2012. godine pretrpio je određene izmjene, ali one su uglavnom išle u korist političkih partija. Nikome od političara ne pada na pamet da podrži ili predloži promjene zakona koje bi mogle da dovedu do smanjenja njihovih budžetskih prihoda, kao ni izmjene koje bi povećale transparentnost i omogućile precizniju kontrolu stranačkih kasa i računa. Umjesto toga, posljednjim izmjenama zakona omogućeno je strankama da primaju donacije od javnih institucija, tako što im je dozvoljeno da koriste prostorije lokalnih zajednica bez plaćanja naknade. To je u nekoliko lokalnih zajednica dovelo do specifičnih slučajeva u kojima stranke prostorije u svom vlasništvu iznajmljuju i ubiru kiriju, odnosno finansiraju se od svoje imovine u skladu sa zakonom, dok se istovremeno sjedište stranke nalazi u prostorijama u vlasništvu lokalnih zajednica koje koriste bez naknade ili po simboličnim i netržišnim cijenama.

Političke partije, kažu dalje zakon i podzakonski akti, dužne su da vode evidenciju o prijemu članarina i dobrovoljnih priloga i da izdaju potvrde o prijemu članarina i dobrovoljnih priloga, a ovlašćena lica u političkim partijama dužna su da uplaćuju članarinu i dobrovoljne priloge na transakcijski račun političke partije najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema uplate.

Zakon i teorija kažu tako, ali praksa je poprilično drugačija i pokazuje da veliki iznosi novca nikada ne završe na računu, jer je strankama neophodna gotovina za plaćanje troškova koje ne prikazuju u svojim izvještajima.

Na pitanje iz kojih izvora finansiraju tekuće stranačke obaveze, a pogotovo izborne kampanje, i iz vladajućih i iz opozicionih partija ponavljaju otrcale fraze o tome da se finansiraju iz budžeta, od članarina i od javnih donacija.

Glas za toplo pivo

Identičan je odgovor i na pitanja ko plaća silne predizborne šatore, pojedenu jagnjad i prasiće i popijeno pivo i sokove. Isto tako izbjegavaju odgovore i na pitanja ko plaća bilborde i plakate, upaljače, majice i kačkete i ostali reklamni materijal.

Сродна слика

Upravo u njihovom izbjegavanju odgovora kriju se i neki od ozbiljnih nedostataka Zakona o finansiranju političkih partija. Kao prvo, praktično je nemoguće utvrditi koliko predizbornog materijala, (plakata, kačketa, majica, upaljača i slično) je neka stranka platila, a koliko je stvarno iskoristila. Drugim riječima, ako stranka prijavi CIK-u i nadležnim poreskim organima da je u nekoj štampariji za potrebe predizborne kampanje naručila i uredno platila npr. 1.000 plakata, a u kampanji, odnosno na terenu se vidi višestruko veći broj plakata, praktično je nemoguće utvrditi bilo čiju odgovornost za taj debalans.

Za plaćanje tih skrivenih troškova potrebna im je i gotovina koju ne prijavljuju, odnosno ne polažu na stranački račun u banci.

Jedan od rijetkih političara koji to otvoreno priznaje je predsjednik Izvorne Srpske Vitomir Popović. On kaže da sve stranke koriste skrivene izvore finansiranja i rupe u zakonu o finansiranju političkih partija.

Jedan od njih je svakako i taj da reklamni materijal plati neko drugi. To se radi u dogovoru sa onima koji štampaju reklamni materijal tako da oni odštampaju recimo 10.000 reklamnih majica, a stranci fakturišu račun samo za 1.000 majica. Preostalih 9.000 majica štamparija će fakturisati privatnim firmama, odnosno simpatizerima te stranke ili čak i javnim preduzećima pod kontrolom te stranke. Problem je što na toj fakturi uopšte ne mora da stoji da je riječ o majicama, već se fakturiše nešto sasvim drugo što obično nema veze sa predizbornim materijalom. I kako se tome može stati u kraj? Ne može nikako”, kaže Popović.

Manipulisanje oglasnim prostorom

Na identičan način kao sa reklamnim materijalom može se manipulisati i oglasnim prostorom na bilbordima i drugim plaćenim mjestima. Slično kao i sa majicama, politička partija plati npr. sedam dana oglašavanja na jednom ili na nekoliko bilborda, a njeni plakati na tim bilbordima stoje čitav period zvanične predizborne kampanje, tj. mjesec dana. Preostalo vrijeme platio je neko drugi, privatne kompanije ili javna preduzeća. Dodatna začkoljica je što se reklamni prostor na bilbordima uglavnom zakupljuje preko marketinških agencija, što potpuno onemogućava bilo kakvu efikasnu kontrolu. Ovu oblast je pravno nemoguće urediti, ali BiH po tome nije jedinstvena, jer je tako i u razvijenim demokratijama.

Резултат слика за POLITICARI U BiH BILBORDI

Ipak, ono što se rijetko ili nikako ne viđa u predizbornim kampanjama u zemljama razvijene demokratije su šatori sa hranom i pićem za nekoliko stotina, a veoma često i nekoliko hiljada birača po kojima su postali prepoznatljivi predizborni mitinzi najjače vladajuće stranke u RS. Zakon kaže da čak i ako neko fizičko lice na predizborni skup neke političke partije donese npr. dvije gajbe piva ili pečeno jagnje ili prase politička partija mora to da prikaže kao donaciju i evidentira u troškove kampanje.

Portparolka CIK-a BiH Maksida Pirić objašnjava da su u skladu sa odredbama poglavlja 15 Izbornog zakona BiH političke stranke obavezne da tu vrstu troška u svojim finansijskim izvještajima iskažu kao troškove izborne kampanje.

To su, u skladu sa odredbama Zakona o finansiranju političkih stranaka, donacije političkoj stranci, koje stranka mora prikazati u svojim finansijskim izvještajima i takvi troškovi ulaze u ukupno dozvoljene troškove izborne kampanje. Dobrovoljnim prilozima, u smislu člana 5. Zakona o finansiranju političkih stranaka, smatraju se povremene ili redovne uplate kojima fizička ili pravna lica dobrovoljno daju novac političkoj stranci u iznosu većem od iznosa članarine, kao i pružanje usluga ili davanje proizvoda političkoj stranci bez naplate. U skladu sa članom 3 ovog Zakona za dobrovoljne priloge koji se daju političkoj stranci u formi proizvoda ili usluga fizička i pravna lica dužna su izdati račun na kojem će biti naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge, te na kojem je naznačeno da glasi na političku stranku i da ne podliježe naplati”, kaže Pirićeva.

Potpredsjednik SNSD-a Radovan Višković kaže da se troškovi hrane i pića na predizbornim skupovima uredno prijavljuju i navode u finansijskih izvještajima.

“Za te poslove se angažuje treće lice koje ispostavi račun i stranka to uredno plati. Ti troškovi se navode u finansijskim izvještajima kao troškovi organizacije i održavanja predizbornih skupova. Ne znam kako i da li uopšte to rade ostale političke partije, ali SNSD uredno evidentira sve te troškove i prijavi ih CIK-u”, kaže Višković.

Međutim, prema finansijskom izvještaju SNSD-a za 2016. godinu dostavljenom CIK-u BiH ova stranka je u posljednjoj izbornoj godini za troškove organizacije i održavanja predizbornih skupova potrošila 63.463,62 KM. Prema tržišnim cijenama, vlasnici ugostiteljskih radnji koje se bave iznajmljivanjem šatora sa hranom i pićem ovu uslugu naplaćuju oko desetak maraka po osobi. Po trošku koji je SNSD prijavio za tu stavku, ispada da je Dodikova stranka za posljednje lokalne izbore na svojim predizbornim skupovima nahranila i napojila oko 6.300 ljudi. To je mnogo manje od stvarnog broja, ako se zna da je ova stranka samo na predizbornim skupovima na području Banjaluke iznajmila šatore za nekoliko hiljada ljudi. Ostaće upamćena izjava bivšeg genseka SNSD-a Rajka Vasića kada je na pitanje novinara ko snosi troškove desetina šatorskih skupova rekao: „To se narod sam organizuje i pripremi da bi nas dočekao…Mi se najavimo i dođemo, a ono sve spremno“.

Nezakoniti keš za posmatrače

Poseban problem, odnosno praksa kojom se služe apsolutno sve političke partije predstavlja plaćanje partijskih posmatrača. Radovan Višković priznao je da njegova stranka posmatrače plaća kešom.

Резултат слика за RADOVAN VISKOVICPlaćamo posmatrače u kešu, jer to rade i sve ostale partije”, kaže Višković.

Upravo zato je pokrenuta inicijativa za izmjene zakona kojima predviđaju sankcije za stranke zbog poslovanja gotovinom. Portparol Transparensi internešenala Ivana Korajlić kaže da inicijativa za izmjene zakona predviđa da sve stranačke novčane transakcije moraju da se vrše isključivo preko jedinstvenih bankovnih računa.

Međutim, sve stranke svoje posmatrače plate u kešu i to obično iznosi 50KM po posmatraču i taj rashod se nigdje ne evidentira. Problem je što je gotovo nemoguće dokazati da je bilo koja stranka prekršila zakon, jer su posmatrači po pravilu stranački vojnici koji u slučaju da ih neko pita da li su plaćeni jednostavno može da odgovori da nisu i da su cijeli dan proveli na biračkom mjestu zbog odanosti stranci, a ne zbog novca.

U prilog ovome ide i izjava predsjednika Partije ujedinjenih penzionera Ilije Vujičića koji kaže da su posmatrače ove stranke na posljednjim lokalnim izborima angažovali kandidati za odbornike.

To su obično bili članovi familije kandidata za odbornike koji su to radili besplatno, a ako su plaćani, to su radili sami kandidati, a ne stranke od svojih sredstava”, kaže Vujičić.

On ističe da postojeći Izborni zakon, Zakon o finansiranju političkih partija, ali i ostala regulativa ide na ruku vladajućim partijama.

Stranke na vlasti imaju moć i novac i u prednosti su pred svaki izborni ciklus. Ovakva zakonska regulative samo otežava posao opozicionim, a prije svega manjim političkim partijama. Javna je tajna da se kampanje finansiraju parama od ekstraprofita koji ostvaruju privatne firme preko namještenih tendera, a tendere ne mogu da namještaju opozicione partije”, kaže otvoreno Vujičić koji je očito dobro upoznat sa „predizbornom akrobatikom“ jer je bio član Glavnog odbora i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Lider PUP-a kaže da ova stranka ima mjesečni prihod od 2.570 maraka koji joj pripada na osnovu koalicionog dogovora sa SDS-om i SRS RS iz 2014. godine.

To je praktično jedini prihod i od tih para plaćamo dvoje angažovanih po ugovoru o radu, troškove zakupa stranačkih prostorija i režije. Kako ćemo finansirati kampanju?! Moj prethodnik Ilija Stevančević se držao prakse da se ide u koaliciju sa nekom od većih stranaka koje snesu troškove kampanje. Ja lično sam protivnik toga i smatram da PUP ne treba da bude ničiji prirepak, već da na izbore ide ili samostalno ili da bude temelj oko koga će se okupiti neke druge partije, a kampanju treba da finansiraju sami kandidati”, kaže Vujičić.

Tajkuni finansiraju političare

Novinar Vladimir Šušak kaže da uprkos dugogodišnjim nastojanjima da se sistemski dovede u red finansiranje političkih stranaka u BiH i danas se može govoriti o tome da je riječ o jednom od glavnih izvora korupcije i to one na najvišem nivou. Ipak, on odgovornost za to ne prebacuje na nedostatke u zakonu, već na druge faktore.

Ne toliko zahvaljujući nedostacima u zakonima, koliko zahvaljujući inertnosti ili raznim vrstama uticaja, uključujući i korupciju, na istražne i pravosudne institucije koje bi trebalo da razotkrivaju takve slučajeve i na taj način ih suzbijaju”, kaže Šušak.

Na pitanje kako onda tvrdi da je finansiranje političkih partija jedno od ključnih koruptivnih žarište ako to ne dokazuju tužioci i ne presuđuju sudovi, Šušak kaže:

Moje je mišljenje i percepcija koju vjerujem da dijelim sa velikim brojem građana je da je to vidljivo kroz munjevite uspone i padove u poslovima lokalnih tajkuna povezanih sa strukturama političkih stranaka ili pojedincima iz njihovog vrha. Pri tome, donacije takve vrste donatora političkih partija, koji očekuju ili im je obećana “protivusluga” ostaju u sivoj zoni i te donacije javno nisu vidljive, iako su očigledne. Uvjeren sam da nije riječ samo o finansiranju stranaka već da je u velikoj mjeri zastupljeno i “doniranje” uglednih stranačkih funkcionera lično. Uostalom neke nikada dovršene istrage su i pokazale tako nešto”, kaže Šušak.

Predsjednik Izvršnog odbora Socijalističke partije Slobodan Protić kaže da je finansiranje ove stranke potpuno transparentno o čemu, kako kaže, najbolje svjedoči činjenica da je Socijalistička partija jedina parlamentarna stranka u RS i BiH koja poslije posljednje revizije finansiranja od strane Centralne izborne komisije nije kažnjena.

Резултат слика за SLOBODAN PROTIC sp

Mi nemamo razloga da krijemo svoje izvore finansiranja. Prvi i najvažniji je iz budžeta i odatle crpimo najveći izvor prihoda. Drugi je od strateška i obične članarine. Stratešku članarinu plaćaju izabrani i imenovani funkcioneri i ona iznosi pet odsto njihovih mjesečnih primanja. Obična članarina je dvije marke mjesečno, ali od plaćanja članarine su izuzete brojne kategorije članstva, od učenika i studenata, preko nezaposlenih, penzionera, demobilisanih boraca i još nekih kategorija. Treći izvor finansiranja su donacije. Socijalistička partija svoje tekuće troškove pokriva iz tekućeg priliva sredstava iz budžeta i ponosan sam na to što smo jedina parlamentarna partija koja nije kažnjena od strane CIK-a BiH”, kaže Protić.

On dodaje da će predstojeću predizbornu kampanju finansirati iz redovnih izvora, ističući da će kao i do sada kampanju malo više finansirati aktuelni izabrani i imenovani partijski funkcioneri.

Ipak, šef finansija Socijalističke partije nije govorio o pismu drvoprerađivača upućenom ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Stevi Mirjaniću u septembru prošle godine u kojem su se žalili ministru da “iako pripadaju njegovom SNSD-u moraju finansirati kampanju socijalista”. Iz kabineta ministra tada su naredili direktoru Šuma Srpske i funkcioneru SP-a Risti Mariću da provede istragu, nakon čega je iz ministarstva saopšteno da “niko od drvoprerađivača zvanično nije potvrdio istinitost navoda, niti je na adresu ministarstva stigao bilo kakav drugi dopis ili potvrda koja govori u prilog tvrdnji da su drvoprerađivači prisiljeni da doniraju novac SP-u”.

Socijalisti su u finansijskom izvještaju za 2016. godinu naveli da su privatne kompanije, od čega je veliki broj onih koje se bave preradom drveta, ovoj stranci donirale oko 135 hiljada maraka. Direktor Šuma Srpske Risto Marić negirao je da je bilo ko vršio pritisak na drvoprerađivače, tvrdeći da nikad niko nije bio uslovljen da uplati donaciju.

To je način reklame. Jednostavno, donator sebe reklamira kroz politički subjekt”, rekao je Marić.

Ipak, jedan od finansijera sa spiska, insistirajući na anonimnosti, potvrdio je medijima da je dao donaciju socijalistima kako bi sebi olakšao poslovanje.

Svakom je jasno da stvari tako funkcionišu, jer se drugačije i nije moguće baviti tim poslom. Doniram sve političke partije koje su na vlasti, zato što moram. Pa kako bih radio ako ne doniram SNSD-u, DNS-u i Socijalističkoj partiji”, rekao je jedan od drvoprerađivača i donatora.

Pozajmice kao izvor finansiranja

Резултат слика за SASA CUDIC

I ovdje se ne završava priča o finansiranju Socijalističke partije, jer je za ovu stranku vezan i jedan specifičan način finansiranja partija, a to su novčane pozajmice. Riječ je o parama koje neki pojedinac, nerijetko i stranački funkcioner da stranci, ali uz ugovor da je riječ o pozajmici, obično beskamatnoj koju je stranka dužna da mu vrati u određenom roku.

Bivši predsjednik Izvršnog odbora SP-a Saša Čudić jedan je od rijetkih partijskih funkcionera koji je založio ličnu imovinu i podigao kredit kako bi finansijski podržao stranačku izbornu kampanju.

To je tačno! Stavio sam svoju imovinu pod hipoteku, podigao kredit od 100.000 maraka i tim novcem je finansirana izborna kampanja Socijalističke partije za lokalne izbore 2012. godine. To nije ništa nezakonito, jer sam sa partijom napravio ugovor o pozajmici. Taj iznos mi nije do kraja vraćen, ali vraća se i vjerujem da će sve biti u redu bez obzira što ja više, ajde da tako kažem, nisam na spisku partijskih funkcionera”, kaže Čudić.

Deset partija troši 80 odsto sredstava

Na osnovu finansijskih izvještaja političkih partija na zvaničnoj internet stranici CIK-a BiH vidi se da stranke čak oko 80 odsto prihoda inkasiraju iz budžeta, a preostali dio od članarina, donacija i drugih izvora prihoda. Uprkos tome što je BiH svjetski rekorder po broju registrovanih političkih partija, kada je riječ o novcu koji stranke dobijaju iz budžeta, situacija je poprilično drugačija.

Deset najvećih stranaka raspolažu sa više od 80 odsto ukupnog iznosa sredstava koji po Zakonu o finansiranju političkih partija inkasiraju stranke, bilo iz budžeta, bilo od članarina i donacija. To znači da od oko 25 miliona KM koliko godišnje prihoduju sve stranke u BiH, oko 20 miliona maraka se slije na račune deset najvećih političkih partija.

U izvještaju CIK-a BIH za 2016. godinu navodi se da su političke partije kršile Zakon o finansiranju političkih partija tako što su:

-finansijska sredstva nisu koristile isključivo za ostvarivanje ciljeva utvrđenih svojim programom i statutom

– nisu vodile evidenciju o prijemu članarina i dobrovoljnih priloga i nisu izdavale potvrde o prijemu članarina i dobrovoljnih priloga

– sredstva od članarina i dobrovoljnih priloga, koja su primana u gotovini, nisu uplaćivana na transakcijski račun političke partije, iako je zakonom propisano da ovlašteno lice u političkoj partiji uplaćuje članarinu i dobrovoljne priloge neposredno na transakcijski račun centrale političke partije najkasnije u roku od 10 dana od prijema uplate

– jedna politička partija je ostvarila prilog iznad dozvoljenog limita

– znatan broj partija, suprotno odredbama člana 8. Zakona, finansirao se iz zabranjenih izvora, na način što su ostvarile prihod od javnih ustanova, primile donacije od uduženja i neprofitnih organizacija koje su finansirane javnim sredstvima, primile donacije od privatnih preduzeća koja su s organima izvršne vlasti sklopila ugovore o javnim nabavkama čija vrijednost prelazi 10.000 KM ili ostvarile prihod od imovine koja nije u njihovom vlasništvu,

– jedna politička partija je prekoračila limit na troškove izborne kampanje propisan zakonom

– pet političkih partija nije podnijelo postizborni finansijski izvještaj

Tih pet političkih partija koje nisu podnijele finansijski izvještaj su Bosansko-hercegovačka hrvatska čista stranka prava, Demokrati Bosne i Hercegovine, Srpski pokret obnove, Vizionarsko demokratska stranka i Stranka pravedne politike. Ovim strankama izrečena je najrigoroznija mjera, odnosno mjera zabrane kandidovanja na narednim, to jest ovogodišnjim opštim izborima. Svojevrstan kuriozitet je da je zabrana učešća na izborima izrečena Stranci pravedne politike koja je u međuvremenu kolektivno pristupila DNS-u, a njen nekadašnji lider Dragomir Jovičić nedavno je imenovan za šefa izbornog štaba DNS-a u oktobarske opšte izbore.

 

Istraživanje je nastalo u saradnji sa Transparency Internatonal u Bosni i Hercegovini, u okviru inicijative za unapređenje transparentnosti i odgovornosti finansiranja političkih partija u BiH.

Ključne riječi:  , , , , , , , , , , , , ,

Komentari |


Komentari (0)

    Komentariši

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    (obavezno)

    Pravila komentarisanja

    Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

    A- A A+