Preči mobilni od hrane
21.10.2014. / 7:15
BEOGRAD, „Slika“ prosječnog kupca u Srbiji može se predstaviti ovako: polovinu primanja izdvaja na hranu, štedi i smanjuje kupovine, prati akcijska sniženja, bira jeftinije namirnice.
Zanimljivo je da mobilne telefone gotovo svi imaju, bez obzira na status i standard.
Položaj potrošača u Srbiji nije se značajno mijenjao godinama. Promjene su samo u nijansama.
– Potrošači u Srbiji odavno podmiruju samo osnovne životne potrebe, za razliku od potrošača u zemljama EU, gdje se od upupnog kućnog budžeta za hranu izdvaja između 15 i 20 odsto, u Srbiji je to više od 40 – naglašava Vera Vida, iz Centra za potrošače Srbije. – Kvalitet i dalje nije odlučujući prilikom kupovine, već cijena. Kupuje se roba na akcijama, po buvljacima, prodavnicama polovne robe.
S druge strane, bez obzira na standard, niko se ne odriče kupovine skupih mobilnih telefona i laptopa. Svakako da tome doprinose pogodnosti koje nude mobilni operateri i drugi trgovci tehničke robe. Telefon i za dinar, računari koji se plaćaju na 12 mjesečnih rata.
U Asocijaciji potrošača Srbije APOS-u ističu da kupci u Srbiji, zbog dugogodišnjeg veoma niskog standarda, nisu u prilici da sebi i svojoj porodici omoguće kvalitetnu robu po pristojnoj cijeni.
– Ako građani jedne države dugi niz godina žive „ispod prosjeka“ u socijalno-ekonomskom smislu, onda je objašnjiva potreba za kupovinom skupih telefona – smatra Jovanka Nikolić, iz APOS-a. – Na taj način žele da virtuelno podignu svoj standard, vjerujući da sebi ipak nešto mogu da priušte.
Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta potrošača Srbije, kaže da, prema istraživanjima, većina potrošača, više od 80 odsto njih nije u mogućnosti da štedi. Sva primanja „odlaze“ na zadovoljavanje tekućih potreba.
– Većina potrošača smanjuje kupovine i opredjeljuje se za jeftinije proizvode – navodi Bogosavljević. – U naporima za preživljavanje, cijena je postala primaran kriterijum pri odlučivanju šta i gdje kupiti.
Milijarde potrošene uz kompjuter
Trgovinom na internetu preko domaćih i stranih sajtova, građani Srbije su u prvoj polovini ove godine potrošili više od pet milijardi dinara, odnosno oko 42,7 miliona evra, pokazala je računica izvedena na osnovu podataka Narodne banke Srbije (NBS). To znači da su građani, u prvih šest mjeseci, na „netu“ u prosjeku svakoga dana trošili 28,3 miliona dinara, odnosno oko 237.000 evra. Najviše se trošilo na stranim sajtovima, dok je tek petina ukupnog iznosa potrošena na domaćim portalima.
„Na domaćim sajtovima je ukupna vrijednost prometa iznosila 1,13 milijardi dinara, a trošeno je u prosjeku 4.859 dinara po transakciji”, rečeno je u NBS.
Na stranim portalima, prema podacima NBS, ostvaren je promet u vrijednosti od 22 miliona evra, 10,6 miliona američkih dolara, oko dva miliona britanskih funti i 302.939 švajcarskih franaka.
Ukupno, u prvih šest mjeseci, obavljeno je gotovo milion transakcija na internetu.
Šta se promijenilo
Način kupovine se posljednjih godina mnogo promijenio. Može da se kupuje i rano ujutro i kasno uveče, tokom noći, onlajn iz fotelje. Znatno je povećana i ponuda pojedinih proizvoda – postoji, recimo, nova segmentacija jogurta i mlijeka, integralnih proizvoda, „organik“ i „premijum“ sokova i namaza, zatim deterdženata u obliku gelova i tableta. Proizvođači i trgovci se trude da izađu u susret kupcima, prilagode ponudu, organizuju sve više promocija – dnevnih, nedjeljnih, vikend, mjesečnih, jer osjetno pada prodaja. Novosti
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
