Potrebna reforma
01.02.2010. / 16:24
BANJALUKA, Penzijski sistem u Republici Srpskoj (RS) treba iz temelja popraviti, te dalje radikalno parametarski reformisati i stabilizovati, smatra Božana Šljivar, predsjednica radne grupe koja je pripremila nacrt strategije reforme penzijskog i invalidskog osiguranja u RS.
“Treba pooštriti uslove za ostvarivanje starosne penzije u onim elementima gdje to do sada nije bilo adekvatno rješeno, proširiti krug osigyranih lica, redefinisati sistem privilegovanih prava, te uvesti dodatne kontrolne mehanizme u sve faze ostvarivanja prava na invalidsku penziju”, istakla je Šljivar.
Prema njenim riječima, nakon ovog ne treba odustati, već kontinuirano pratiti da li postoje uslovi za uvođenje drugog kapitalizovanog stuba obaveznog penzijskog osiguranja.
Ona je rekla novinarima u Banjaluci, u pauzi završne stručne rasprave o nacrtu strategije reforme penzijskog i invalidskog osiguranja RS, da pod hitno treba provesti sve aktivnosti da se uspostavi Rezervni penzijski fond.
“Treba stvoriti i određene poreske stumulanse i preduslove da profunkcioniše treći stub penzijskog dobrovoljnog osiguranja u RS”, poručila je Šljivar.
Ona je istakla da je i dalje prijedlog, prema kojem će, posljednja godina za odlazak u penziju biti 65. godina života i 40. godina radnog staža, ali da treba stimulisati radnike da što duže rade i doprinonose penzijskom sistemu.
Pomoćnik ministra finansija RS Snježana Rudić istakla je su se tokom stručnih rasprava penzioneri najčešće interesovali kako vratiti neka od ranijih prava koja su se značajno umanjila reformom iz 2000. godine.
“Radnicima je bilo najbitnije da se ne predlažu nikave mjere koje vode ka zakonskom povećanju starosne granice za penzionisanje, a akademska zajednica je tražila da se u kvantifikaciji analize uključe i različite projekcije kretanja proizvodnje, produktivnosti i demografije”, dodala je Rudićeva.
Nacrt strategije reforme penzijskog i invalidskog osiguranja u RS biće dostavljen Narodnoj skupštini RS.
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
gospodo draga, sva rjesenja koja se predlazu ticu se nekog buduceg stanja gdje vecina sadasnjih penzionera nece biti ziva. nama treba temeljna revizija rjesenja za odlazak u penziju.
Pa imamo najniže penzije u Evropi.Neka iko nadje ijednu državu Entitet da je manja. Zbog čega.
Apsolutno se slažem sa kometatorom Penzioner, sa Šljivarkom, ali ostaje bolna rana Fonda PIO, iz Fonda Pio moraju svi otići koji su ”ostvarili pravo ne posebne prava”, to treba da ide na neki drugi budžet.
Dakle, prilikom izrade rješenja o ostvarivanju prava na prenziju, treba takstativno nabrojati, ššta po kom osnovu stiče pravo, a onda koje su čije obaveze da isplati.
A,ne ovako svi na Fond PIO, radnici koji su radili 40 godina, borci,invalidi,porodične invalidnine,ratni invalidi, neka posebna prava,poltičari, itd.
Posebno u svakom slučaju vidim stoji klauzula, koliko ima para u Fondu.
Dali zna iko kako je u F BiH, penzija za 65% veća?
Za pohvalu je što je nacrt strategije nakon dvije godine stavljen javnosti na uvid. Loše je što se predložena rješenja primjenjuju prije usvajanja starategije, što upućuje na zaključak da će se sprovoditi kao i reforma iz 2000. – po dnevno-političkoj volji upravnog odbora Fonda PIO, odnosno vlade, a ne po reformskim opredjeljenjima. Loše je što se strategijski dokument radi samo za sektor penzijskog osiguranja, koje se ne može odvojiti od sektora privrjeđivanja – jer sektor pio direktno zavisi od sektora rada. Zbog toga će ako u sektoru rada ostanu svi sadašnji problemi, reforma pio biti presipanje iz šupljeg u prazno.
U dokumentu je trebalo dati potpuniju analizu stanja problematike upravljanja sredstvima koja se prikupljaju za pio, jer postojeća praksa generiše najveći broj ostalih problema. Najbolji primjer je vlasništvo pio nad 10% kapitala u 800 preduzeća stečeno u postupku privatizacije koje je menadžment fonda bagatelisao. Tako se ponaša i sa sredstvima mjesečno prikupljenim za prava iz pio. Zakonodavac je omogućio da se od mjesečno prikupljenih sredstava, prvo podmire izdaci za poslovanje fonda, zatim za najniže penzije, pa se od ostatka isplaćuju penzije po koeficijentu, koji se, suprotno zakonu, drži na nivou 2005. godine – bez usklađivanja. Tako su plate, naknade i materijalni troškovi zaposlenih u fondu u realnom porastu, a penzije (i najniža)u padu. Poslovodstvo i zaposleni fonda nemaju interes da se doprinosi uredno prikupljaju, jer se za njih odvaja iznos projektovan finansijskim planom, i onda to prikažu kao zanemariv trošak, između 1,5 i 2,0% od ukupno prikupljenih sredstava, a suština je u demotivaciji, kao kad bi u proizvodnji u kojoj je visok trošak ulaznih sirovina, od finasijske realizacije radnici primali dobre plate i druge materijalne naknade, a ukupno poslovanje bilo negativno. Zbog tih štoseva, ni najniže penzije ne dostižu zakonom propisani nivu od 50% prosječne penzije isplaćene u prethodnoj godini.
Dakle, pored problematike koju je dokument nacrta strategije tretirao, nužno je da se sagledju tehnički razlozi koji su doveli do katastrofalnog stanja penzijskog sistema. Ako to pitanje ostane po strani ni najbolji propisi neće učiniti bitan napredak. Dapače, sistem pio će ići pravcem kojim je išao posljednjih 20 godina.
Zaposlenici se kroz sindikate moraju bolje organizovati i više zainteresovati i za stanje u pio, i shvatiti da je problematika u pio od većeg interesa za njih nego za osobe koje ostvaruju pravo. Radnicima to pravo pripada na duži period u budućnosti, a penzionerima se svakim danom skraćuje, pa stari, bolesni i obespravljeni sebi mogu i reći: neće još dugo trajati.