Postoji strah da u RS neće biti domaće hrane
25.08.2012. / 8:55
BANJALUKA, Nezapamćena suša koja već mjesecima traje u Republici Srpskoj odnijela je stotine miliona maraka domaćim poljoprivrednicima, čiji su ovogodišnji usjevi u pojedinim regijama potpuno uništeni pa stručnjaci strahuju da u RS neće biti domaće hrane!
Konačne razmjere štete biće poznate početkom jeseni, kad se očekuju rezultati žetve većine ratarskih kultura, ali iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS ističu da se gubici u ovom sektoru već mjere stotinama miliona maraka!
Vladimir Usorac, predsjednik udruženja, tvrdi da je vrlo moguće da će Srpska na jesen ostati bez domaćih poljoprivrednih kultura.
– Štete u ratarstvu bi mogle biti stoodstotne! Iz Udruženja voćara nedavno su saopštili da su im gubici zbog uništenog roda već dostigli 45 miliona maraka, slično procjenjuju i članovi Udruženja proizvođača povrća, dok je nezapamćena šteta pričinjena i stočnom fondu u RS. Stanje je zaista kritično i niko ne zna kako će se sve ovo završiti – kaže Usorac.
Najgore u Semberiji
Najveće štete zbog pravih afričkih suša pretrpjeli su seljaci u Semberiji gdje, praktično, nema domaćinstva kojem suša nije prepolovila prinose, a kod velikog broja poljoprivrednika šteta je i mnogo veća. U takvoj situaciji mnogi strahuju za egzistenciju svojih porodica jer, kako kažu, neće biti ni zarade, ni dovoljno hrane, a krediti će im ostati za vratom.
Nema nam druge nego da rasprodajemo stoku. Nećemo imati dovoljno hrane tokom zime pa će zbog toga stoka u jednom trenutku biti izuzetno jeftina pošto će svi pokušati da isprazne štale. Suša nam je uništila skoro sve što smo ja, moja supruga, naša djeca i roditelji radili ove godine. Za sada nema konkretne pomoći od države, a ja nemam nadu da će i stići. Svi mi naporno radimo, ali efekta nema. Iscrpjela nas je suša, iscrpjeće nas i naredna zima i stvarno ne znamo kako ćemo dočekati naredno proljeće – kaže Mladen Vasić iz Batkovića, kome je aktuelna suša uništila kompletan ovogodišnji rod kukuruza.
On ističe da je zasijao kukuruz na površini od tri hektara i da su gubici ogromni.
– Oko 80 odsto kukuruza je potpuno propalo, a ni preostalih 20 odsto nije za upotrebu. Primjenio sam sve potrebne agrotehničke mjere, nijedne travke nije bilo između redova kukuruza. Međutim, nema ploda, pa nema ni roda. Sve je sagorjelo na njivi! Zalivao sam djetelinu na parceli do kukuruza, ali ni tu nije bilo pomoći – dodaje Vasić.
Spasoje Nikolić iz Velike Obarske ističe da je za ovogodišnju sadnju kupusa na površini od jednog hektara izdvojio između tri i četiri hiljade maraka i plaši se da će zbog suše imati znatno slabiju zaradu od očekivane.
– Prošle godine uzeo sam kredit od 4.000 KM, a ove godine 3.000 maraka. Na njivu sa kupusom uložio sam oko 1.000 maraka za đubrivo, 500 KM za sjeme, plus troškovi obrade zemljišta, gorivo, sadnja. Zbog nesnosnih vrućina zalivam njivu svakodnevno, ali nisam siguran da ću od kupusa izvući uloženi novac – upozorava on.
Prodaju stoku i žito
Semberski seljaci ovih dana bukvalno se guraju na bijeljinskoj kvantaškoj pijaci gdje pokušavaju da prodaju što više stoke i poljoprivrednih proizvoda koje su uspjeli da izvuku iz kandži suše.
Od žitarica, naravno, najskuplji je kukuruz, koji je već dostigao cijenu od 60 maraka za stotinu kilograma. Prasići se nude po cijeni od tri do 3,5 KM po kilogramu, dok su svinje nešto jeftinije. Ovce se cijene 2,8 do tri KM, a telad 6,5 do 7,5 maraka po kilogramu žive vage. Press RS
Tagovi: hranamladen vasicspasoje nikolicsusatopvaznovladimir usorac
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
