Poskupljenja su odraz neuređenog tržišta

29.01.2008. / 12:46

BANJALUKA,  Direktor banjalučkog Ekonomskog instituta Duško Jakšić kaže da je Vlada RS u talasu poskupljenja svojim mjerama učinila maksimum koji je mogla da učini, ističući da Vlada ne može biti trajni regulator tržišta putem intervencije, jer se tržište mora samo regulisati.

Jakšić izjavio je u intervjuu Srni da pad vrijednosti dolara i poskupljenja na svjetskom tržištu izražena u dolarima nisu toliko presudna za rast cijena u RS, koliko se to zna naglašavati.

“Konvertibilna marka je vezana za evro, koji je vrlo stabilna valuta, a s druge strane dolar u odnosu na evro je ta valuta koja vrši poremećaj. Po nekoj logici, ne bi trebalo reći da pad vrijednosti dolara i poskupljenja na nekim tržištima izražena u dolarima toliko presudno utiču, koliko se to zna naglašavati”, rekao je Jakšić.

Prema njegovoj ocjeni, to je prva nekorektnost na našem tržištu, jer trgovci neka poskupljenja pravdaju rastom cijena na svjetskom tržištu.

“Cijene su porasle u dolarima, ali ne i u evrima. Tako, na primjer, čućemo da je cijena nafte porasla za toliko i toliko dolara, ali ne i informaciju da li je i koliko došlo do rasta cijene nafte u evrima”, objasnio je Jakšić.

Kao veoma bitnu činjenicu on je izdvojio vezanost domaćih banaka za evro, ističući da je to veoma pozitivna stvar.

Jakšić je rekao da za analizu kretanja cijena u vremenu kada je došlo do talasa poskupljenja u RS nema pouzdane statistike, ni drugih izvora.

“Niko se ne bavi kretanjem cijena na tržištu, kao ni konjukturnim kretanjima na tržištu u RS i BiH, i sve analize potiču iz oskudnih statističkih podataka koji nisu dovoljno pouzdani i pojavljuju se sa zakašnjenjem”, rekao je Jakšić.

On je konstatovao da su eskalirale cijene nekih prehrambenih i drugih proizvoda koji su cjenovno neelastični, odnosno, koji se moraju kupovati bez obzira na cijenu.

“Neki pokazatelji govore da je do oktobra prošle godine inflacija bila do dva odsto i odjednom je skočila na osam odsto, što opet, kada se pretvori na godišnji nivo i nije toliko veliko”, smatra Jakšić.

On je rekao da postoji dilema da li je ta inflacija na području prehrambenih i drugih proizvoda iz dnevnih životnih potreba uvezena, ili je nastala kod nas.

“Ako je uvezena, onda je to samo prenešena inflacija iz okruženja, ali smatram da na ovom tržištu ima i te prenešene inflacije, ali i inflacije koja je nastala kod nas”, rekao je Jakšić i naveo činjenice koje negiraju rast cijena.

“U periodu od 11 mjeseci prošle godine, pa i u cijeloj prošloj godini, devizne rezerve BiH su porasle preko milijardu KM i na kraju prošle godine su bile dovoljne za šestomjesečni uvoz. Istovremeno je povećan spoljnotrgovinski deficit. Kada se govori o spoljotrgovinskom deficitu, onda se on uspostavlja u odnosu na devizne rezerve koliko one mogu pokriti taj deficit.Brže su rasle devizne rezerve, nego što je rastao deficit”, objasnio je on.

Posmatrajući paralelu između stabilnog kursa valute i rasta deviznih rezervi s jedne i negativnog spoljnotrgovinskog salda s druge strane, Jakšić zaključuje da sada stvarno postoji neka siva ekonomija koja se odvija u visokom stepenu, što znači da je prisutna i tržišna nedisciplina i ponašanja na tržištu bez kontrole.

Među bitnim faktorima koji utiču na rast cijena Jakšić je naveo i način snabdijevanja tržišta i odgovornost prema potrošaču.

“Uzmimo povećanje cijena goriva, koje ugrožava standard, ali ne u tolikoj mjeri. Taj energent je poskupio i u mnogim evropskim zemaljama, ali se to poskupljenje tamo nije odrazilo na cijene prehrambenih proizvoda, jer je tamo snabdijevanje potrošača jako odgovorna funkcija”, obrazložio je Jakšić.

Prema njegovim riječima, ta odgovornost prema potrošaču proističe iz nastojanja snabdjevača da ne izgube potrošače i da dugoročno ne ugroze svoju poziciju na tržištu.

“Kod nas je nešto drugačija slika, jer imamo veoma problematično snabdijevanje. Ta funkcija je kod nas usitnjena, čak se javlja i kao periodična, a sam odnos snabdjevača prema potrošaču je netržišan i nekritičan, što znači da se snabdijevanje u odnosu na okruženje odvija na neprimjerenom tržišnom modelu”, smatra Jakšić.

On je naglasio da je Vlada RS u ovom talasu poskupljenja svojim mjerama učinila maksimum koji je mogla da učini, ističući da Vlada mora rješavati uzroke, a ne može biti trajni regulator tržišta putem intervencije, jer se tržište mora samo regulisati.

Jakšić je upozorio da se u RS govori o povećanju obima proizvodnje i povećanju zaposlenosti, a da se vrlo malo, ili nikako ne govori o konkurentnosti domaćeg proizvoda.

“Konkurentsku sposobnost domaćeg proizvoda nemamo ni na našem tržištu, a kako onda da govorimo o konkurentnosti našeg proizvda vani, nemamo ni jedan brend”, zaključio je u direktor banjalučkog Ekonomskog instituta Duško Jakšić .