BEOGRAD, „Galenika“, koja je na kraju ostala državna fabrika lijekova, tokom prošle i ove godine registrovala je 20 novih preparata, a do kraja godine će to uraditi za još deset. Posljednjih mjeseci potpisali su sporazume o čuvanju poslovne tajne sa tri multinacionalne kompanije koje su spremne da im ustupe proizvodnju određenih lijekova namjenjenih srpskom, ali i stranim tržištima. Generalni direktor „Galenike“, Nenad Ognjenović za „Novosti“ otkriva da razmatraju i da prvi put pokrenu proizvodnju – citostatika.
- Trenutno imamo sve grupe lijekova, osim citostatika i razmišljamo o početku proizvodnje i njih. U Srbiji imamo porast malignih oboljenja. „Galenika“ nije ranije išla u taj dio proizvodnje, ali kao državno odgovorna kompanija, o tome razmišljamo. Građani Srbije moraju da imaju adekvatne lijekove, kvalitetne i njima pristupačne.
* Ove godine nema ništa od privatizacije. Kako komentarišete ponude?
- Država je dobro uradila što je napravila predtender, kako bi vidjela zainteresovanost kompanija. Pošto su se javili oni koji su daleko manji od „Galenike“, nemamo potrebe da se udružujemo sa slabijima. Tri multinacionalne kompanije, kada su vidjele da država neće privatizovati „Galeniku“, napravili su predugovore o čuvanju službene tajne i u pregovorima smo koje će preparate ustupiti „Galenici“ za proizvodnju.
* Zainteresovani nisu nudili više od 100 miliona evra za „Galeniku“, skoro upola manje od planiranog minimuma.
- Razumijem one koji hoće da kupe za što manje novca i da kasnije preprodaju kompaniju. Neki bi htjeli da im se još i doplati da kupe. „Galenika“ je samo neprivatizacijom, završetkom nove fabrike i dobitkom standarda, uvećala svoju vrijednost. Sama investicija sa infrastrukturom vrijedi 100 miliona evra.
* Koje je pravo vrijeme, po Vašem mišljenju, za prodaju „Galenike“ i kolika je njena vrijednost?
- „Galenika“ ne treba da se privatizuje dok se ne podigne, postane regionalni lider i povrati se na tržišta. Država treba da razmišlja o prodaji kada dostigne astronomsku vrijednost. „Pliva“ je prodata za 2,2 milijarde evra, a „Hemofarm“ za 500 miliona evra. Zašto bi mi „Galeniku“ davali za 100 miliona. To je moje pitanje onima, koji bi da je prodaju za male pare. Vlada je ispravno uradila.
* Otvorili ste novu fabriku čvrstih lijekova vrijednu 50 miliona evra. Šta ona donosi?
- Završetak nove fabrike je osnov da bi „Galenika“ mogla da proizvodi lijekove po standardima Evropske unije i svijeta. Prijetila je opasnost da „Galenika“ ima samo lokalne standarde. GMP standardi su sada dobijeni i sem američkog tržišta gdje važe drugi propisi, možemo da izvozimo bilo gdje u svijetu.
* Koliko lijekova izvozite i na koja tržišta?
- Vrijednost izvoza u 2009. je bila oko 12 miliona evra. Najveće tržište je Bosna i Hercegovina, u stvari Republika Srpska, kao i Makedonija. Krenuli smo u registraciju lijekova u našem regionu – u BiH, Crnoj Gori, Makedoniji, kao i u Albaniji i Hrvatskoj. U Rusiji, gdje su u proteklom periodu istekle sve registracije, počeli smo od nule. Već imamo devet registrovanih preparata, a u fazi registracije je ukupno 33 preparata.

Nema viška
* Ima li „Galenika“ višak zaposlenih? Spekulisalo je da je čak 1.500 prekobrojnih.
- Prošle godine smo primili 222 radnika. Naš koncept je da mladi stručnjaci dolaze na probni rad i najbolji poslije ostaju. Prirodan odliv kadrova je tako nadoknadiv. Da bi se proizvodnja unaprijedila, mora se voditi računa o kadrovima. Tu cifru je nekada neko izračunao. Meni nijedan radnik nije višak, svaki neradnik je višak. Ne treba razmišljati o smanjenju radnika, nego o povećanju produktivnosti. Razmišljanje da će se uštjedjeti kada radnici dobiju otkaz – nije mi prihvatljivo. Solidarnost u društvu mora da postoji, da bi se prebrodio težak period.  Novosti