Capital.ba

Paul Krugman: Samo obični ljudi plaćaju porez

13.11.2017. / 16:03

VAŠINGTON – Prema izvještajima medija, Donald Tramp je želio da se predloženi zakon Republikanaca o poreskim reformama zove “Rez, rez, rez”, ali želja mu se nije ispunila. Umjesto toga dato mu je dosadno ime, koje niko ne može da zapamti. Ali, još ima vremena za promjenu! Zato mi dozvolite da predložim, kao što je jedan čitalac sugerisao, da bude preimenovan u “Zakon Leone Helmsli”, po njujorškoj hotelijerki osuđenoj zbog poreske utaje, koja je slavno izjavila da “samo obični ljudi plaćaju porez”.

To je, na kraju krajeva, glavna poenta zakona. Favorizuje bogate u odnosu na srednju klasu, što je skoro uvijek slučaj u prijedlozima Republikanaca. Ali, nije samo riječ o favorizovanju onih sa visokim prihodima: takođe, sistemski favorizuje ljude, koji žive od imovine, naročito nasljeđenog bogatstva, u odnosu na “obične ljude”, tj. jadnike, koji moraju da zarađuju za život.

Da biste shvatili zašto je to tako, zamislite četiri hipotetička poreska obveznika i kako bi oni prošli primjenom ovog zakona Republikanaca.

Prvi je uzorna porodica sa djecom o kojoj Pol Rajan stalno govori. Porodica sa dvoje djece i primanjima u iznosu od 59.000 dolara godišnje. U prvoj godini primjene zakona “Rez, rez, rez”, takva porodica bi zaista imala smanjen porez. Ali, to smanjenje je posljedica nekoliko posebnih poreskih kredita, tj. u suštini smanjenje, koje treba da proda plan; svi ili ističu u narednim godinama ili će ih uništiti inflacija. Do 2027. godine, sa potpunom primjenom tog plana, ta porodica će se zapravo suočiti sa značajnim povećanjem poreza u odnosu na važeći zakon.

Drugo, zamislite nekoga ko ima mnogo veća primanja, ali i dalje zarađuje za život. U filmu “Vol Strit” Gordon Geko se ruga “uštogljenom volstritovcu, koji zarađuje 400.000 dolara godišnje, putuje prvom klasom i udobno mu je”.

Šta bi se desilo takvom tipu? Pa, uradio sam neke okvirne proračune: ako ignorišete odbitke, plaćaće nekoliko stotina dolara poreza manje. Ali, kada uračunate i odbitke, naročito umanjene odbitke za državne i lokalne poreze, sasvim sigurno će se suočiti sa povećanjem poreza, a ne smanjenjem.

I, naravno, neće se samo uštogljeni volstritovci naći u takvoj situaciji, već i ljekari, advokati, inženjeri i ostali dobro plaćeni profesionalci. Centar za poresku politiku procjenjuje da će se više od četvrtine stanovništva suočiti sa povećanjem poreza, ne smanjenjem, prema prijedlogu zakona Republikanaca; za one sa prihodima između 200.000 i 500.000 dolara, ta stavka će se povećati za više od 40 odsto.

Ali, šta je sa vlasnicima malih preduzeća? Prema trenutnom zakonu, njihovi poslovni prihodi su „propušteni“ na njihova lična primanja i prema tome su i oporezovani. Zakon „Rez, rez, rez“ će, umjesto toga, da dozvoli ljudima sa takvim prihodima da plaćaju samo 25 odsto, što je velika poreska olakšica onima sa velikim prihodima. To postavlja i pitanje očigledne mogućnosti zloupotreba, jer svaki dobro plaćen profesionalac može da se preregistruje u malog preduzetnika.

Da bi ograničili zloupotrebe, prijedlog Republikanaca postavlja pravila koja ograničavaju procenat na 25% za sve, koji prihode zarađuju pasivno. Odnosno, dobijate poresku olakšicu ako ste vlasnik firme, ali ne ako njome i upravljate.

I, konačno, zamislimo veoma srećnu osobu- nazovimo ga proizvoljno Erik Tramp- koji će da naslijedi udio u firmama, kojima ne upravlja, plus gomilu dionica. Dobiće nasljedstvo oslobođeno poreza, jer će porez na nekretnine biti ukinut prema prijedlogu zakona Republikanaca. Platiće nisku stopu poreza na svoj poslovni prihod. Njegove dionice imaće višu dividendu, jer republikanski prijedlog zakona takođe značajno smanjuje korporativne poreske stope i većinom će korist od toga vjerovatno imati same zainteresovane strane.

Dakle, kada Geri Kon, Trampov najbolji savjetnik za ekonomiju, kaže da je cilj prijedloga zakona „da omogući smanjenje poreske stope srednjoj klasi radničkih porodica u zemlji“, on tvrdi da je gore dolje i da je crno bijelo. Ovakav prijedlog zakona čini malo ili nimalo za srednju klasu i čak i među bogatima ide u korist besposlenih, a protiv onih, koji zarađuju.

Takođe, ne smijemo zaboraviti da je povećanje poreske stope za zaposlene Amerikance samo dio priče. Ovaj prijedlog zakona će takođe, prema Kongresnoj kancelariji za budžet, dodati još 1,7 triliona dolara nacionalnom dugu u narednih deset godina. Znate šta to znači: ako ovaj zakon ili bilo šta slično bude usvojeno, Republikanci će se odmah vratiti na prvobitne tvrdnje o smanjenju deficita i zatražiće smanjenje potrošnje.

A pošto federalnom potrošnjom dominiraju programi- socijalna zaštita (Social Security), zdravstvena zaštita (Medicare) i zdravstvena pomoć (Medicaid)- koji idu u korist srednjoj i radničkoj klasi, krajnji rezultat ovakvog zakona biće da većina zaposlenih Amerikanaca, čak i onih, koji se neće suočiti sa direktnim povećanjem poreza, ostane bez njih, sve u korist manjine, posebno onih, koji nisu ni zaradili svoje bogatstvo.

Možda se pitate kako Republikanci planiraju to da izvedu. Ali, bilo ko ko je pratio politiku SAD zna odgovor. Prvo će da besramno lažu o tome šta zaista rade. Drugo, pokušaće da skrenu pažnju glasača radničke klase podizanjem međurasnih tenzija. To nije dobro prošlo na predsjedničkim izborima, ali će da nastave da pokušavaju.

Izvor: NYT

Prevod: CAPITAL

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!