Capital.ba

Parcele za bagatelu

16.03.2013. / 9:33

zemljaBANJALUKA, Cijena obradivog zemljišta u Srpskoj pada već nekoliko godina, a dunum se trenutno može kupiti po cijeni od 200 do 1.000 maraka, u zavisnosti od lokacije.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da cijena njiva pada jer se danas ne isplati baviti poljoprivredom.
– Ratari ulože veliki trud i rad, a na kraju nemaju nikakvu zaradu – ističe Usorac.
On je naglasio da se dunum poljoprivrednog zemljišta prodaje po bagatelnoj cijeni, te da se može kupiti i za 200 maraka.
– Ukoliko je obradivo zemljište smješteno na dobroj lokaciji, onda je cijena veća – rekao je Usorac i dodao da se i u idućem periodu može očekivati dalji pad cijena obradivog zemljišta, pogotovo ako nadležni ništa ne urade da bi se poboljšao položaj poljoprivrednika.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Semberije Ostoja Nikolić rekao je da se dunum zemljišta u Semberiji prodaje po cijeni od 500 do 1.000 KM, odnosno hektar košta od 5.000 do 10.000 KM.
– Cijena obradivih parcela pada iz dana u dan, o čemu svjedoči i podatak da je prije samo dvije godine dunum obradivog zemljišta prodavan po cijeni od 1.000 do 3.000 KM – rekao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, trenutno je na prodaju ponuđeno nekoliko stotina dunuma obradivog zemljišta u Semberiji, ali kupaca nema.
– Poljoprivreda je u nezavidnom položaju. Za ratare će i nekoliko idućih godina biti teške jer je poljoprivreda pala na najnižu granu i trebaće duži period da oživi – rekao je Nikolić.
Poljoprivrednik iz Lijevča Draško Banjac rekao je da posljednjih godina poljoprivrednicima ništa nije išlo naruku.
– Poplave, kiše, mrazevi, ali i tropske vrućine, uništavali su usjeve. To je i bio razlog zašto su se ljudi razočarali, prestali da obrađuju zemlju i počeli da je rasprodaju – rekao je Banjac.
S druge strane, cijena obradivog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji u posljednjih pola godine drastično je skočila, pa umjesto 8.000 evra, hektar najskuplje njive sada košta čak 16.000 evra.
Uzrok naglog poskupljenja oranica je, kako kažu agronomi, to što se ulaganje u zemljište pokazalo kao najsigurnija investicija u kriznim godinama.

Iskorišćeno zemljište
Usorac je rekao da u Srpskoj ima oko 260.000 hektara obradivog zemljišta, ali da se obrađuje svega oko 40.000 hektara.
– Najmanje iskorišćenog zemljišta nalazi se u nerazvijenim opštinama koje nemaju mogućnosti da podrže razvoj poljoprivrede, a najviše zemljišta obrađuje se u Lijevče polju, Semberiji i Posavini – naglasio je Usorac. Glas Srpske

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Parcele za bagatelu

    1. DARMAR

      Kakve veze uopste ima gospodin Usorac i njegovo udruzenje sa cijenama poljoprivrednog zemljista… Na ovim gegrafskim prostorima svi pozvani ili prozvani su naucili da bez bilo kakve analize cinjenica kao argumenata, potpuno neodgovorno iznose svoja “vesela” misljenja… koja se koriste za kreiranje javnog misljenja… stvarno katastrofa

    2. petko

      Kako Usrorac moze tako pricati a on je dobio pola milona kredita od IRB kojeg nije uopste namjenski iskoristio i zna da ga nece vracati. O cemu sad on prica kad je on simbol manipulacije para koje su namijenjene upravo onom sto se zbog njega ne moze realizovati . Dakle gospodine Usrorac zasto nisi namjensiki utrosio kredit koji si pod jako povoljnim uslovima licno dobio mozemo li i mi ostali tako kao i ti da dobijemo kredite a onda da kao se sikiramo eto sta ce RS. Pa eto sta ce u cuzu sa takvima koji varaju.

    3. brazda

      Industrija je u još mnogo gorem položaju nego poljoprivreda. To niko da kaže unazad 30 godina. Uvozi se sve od igle do lokomotive. I to roba najlošijeg kvaliteta tako de je nemoguće imati domaću proizvodnju. Ovdje je moguće otpočeti proizvodnju u malim serijama a jedino se vrlo kvalitetna roba može proizvoditi u malim serijama. Takvu robu ovdje niko neće jer je nema čime platiti. Zatvaraju fabrike i grade zgrade za stanovanje i kojekakve fakultete za menadžment koji nikom ne trebaju.