Opasne novčane igre u Vašingtonu
19.07.2011. / 8:00
BERLIN , Ukoliko bi SAD 2. avgusta postale platežno nesposobne, to bi moglo imati dramatične posljedice i po svjetski finansijski sistem. Zato se u Vašingtonu trenutno grozničavo pregovara o podizanju granice zaduženja savezne države.
U Vašingtonu trenutno postoji samo jedna tema u političkim razgovorima: pregovori u Bijeloj kući o podizanju gornje granice zaduženja države. Trenutno, državni dug ne smije da pređe granicu od 14,3 hiljada milijardi dolara. Međutim, to više nije dovoljno kako bi se očuvala budžetska likvidnost, javlja “Dojče vele”.
.
Da bi se povećala granica zaduženja neophodna je saglasnost Kongresa, koja je tokom proteklih desetak godina bila gotovo automatska. Međutim, sada se protive republikanci, a oni imaju većinu u Predstavničkom domu.
.
U pitanju su politički principi, ali mnogo više je na kocki. U stvari, SAD su već danas platežno nesposobne – od 16. maja ministarstvo finansija više ne može da ispunjava sve obaveze i mora da se zadužuje iznad zakonske granice od 14,3 biliona dolara, primjećuje njemački radio.
.
Zahvaljujući nekim vanrednim mjerama – recimo, odustajanju od određenih investicija – isplate iz budžeta su još kako-tako moguće do 2. avgusta, saopštilo je prošle sedmice ministarstvo finansija. Poslije toga je kraj i ako do tada Kongres ne podigne granicu zaduživanja nema više novca za zaposlene u državnoj administraciji i vladine programe.
.
Prošlog petka predsjednik Barak Obama je upozorio da “vrijeme ističe”.
Problem je u tome što u pregovorima, zapravo, nije riječ o visini duga, nego o budućem budžetu. Uz povećanje granice zaduženja predsjednik bi da uvede mjere štednje i poveća poreze svima koji dobro zarađuju, dok republikanci odbacuju i pomisao na veće poreze i zahtijevaju isključivo drastične mjere štednje.
,
Obje strane optužuju jedna drugu da debatu koriste za sopstvene političke ciljeve. Za sada, kompromis nije na vidiku. Prije svega ultrakonzervativno krilo republikanaca, pristalice takozvane Stranke čajanka, odbija povećanje poreza. Mišel Bekmen, koja je inače najavila kandidaturu na predsjedničkim izborima iduće godine, izjavila je da je protiv podizanja granice zaduženja uz obrazloženje da “ljudi u Americi smatraju da izdaci moraju biti ograničeni”.
.
Da bi se povećala granica zaduženja neophodna je saglasnost Kongresa, koja je tokom proteklih desetak godina bila gotovo automatska
.
Ako granica zaduženja ne bude podignuta i ako zbog toga SAD više ne budu mogle da plaćaju kamate na dosadašnje dugove onda će to biti ravno državnom bankrotstvu i “to bi bila apsolutna katastrofa”, kaže Džekob Kirkegard iz Instituta Peterson za međunarodnu ekonomiju.
.
Posljedica bi bila privredna kriza mnogo gora od one iz 2008/09. godine.
O drugoj mogućnosti Kirkegard kaže: “Čak ako bi se kamate i dalje plaćale svim povjeriocima, a umjesto toga bila obustavljena davanja za socijalno osiguranje, ako se, dakle, više ne bi ispunjavale obaveze prema sopstvenim građanima, to ne bi bila apsolutna katastrofa, ali bi rejting agencije smanjile bonitet SAD sa sadašnjeg AAA statusa.”
.
Takvo smanjivanje nivoa sa AAA na AA bilo bi vrlo bolno, upozorava Kikegard. Naime, američko tržište obveznica nije bilo kakvo tržište, nego sigurna luka za investitore iz cijelog svijeta. Za SAD to praktično znači da kredite uzimaju po povoljnim uslovima, uz male kamate kao i, na primjer, Nijemci u evrozoni.
.
“Međutim, problem je u tome što kada se izgubi status ‘sigurne luke’, a to se dešava neizbježno u slučaju snižavanja boniteta, onda rastu kamate i to za duži period”, kaže Kirkegard i dodaje da se poseban status, kakav je sadašnji američki, ne stiče preko noći, nego tokom decenija, ako ne i vijekova.
Sadašnja rasprava je zato igra vatrom. Naime, ukoliko bi kamate za obveznice koje izdaje američka država porasle samo za procent, to bi značilo, s obzirom na visinu duga, dodatnih 140 milijardi dolara – godišnje. To je, otprilike, na nivou troškova iračkog rata. Prema Kirkegardovim riječima, takav porast izdataka za kamate finansijski je isto kao kada bi se ponovo ušlo u rat u Iraku, ali rat koji bi u tom slučaju trajao najmanje 20 godina. Toliko bi se osjećale posljedice skidanja onog trećeg A iz rejtinga SAD, pa čak i u slučaju da to A ubrzo bude vraćeno.
.
U pitanju je povjerenje koje se, prema mišljenju ovog ekonomiste, trenutno olako rizikuje.
.
“SAD nisu bankrotirale, mi nismo Grčka”, kaže Kirkegard, koji tvrdi da je u pitanju nešto drugo: “Politički sistem u SAD nije sposoban ili nije voljan da obezbijedi novac neophodan za način upravljanja (državom) koji želimo.”
Pri tome nije riječ samo o unutrašnjoj politici, nego i o globalnoj ulozi SAD – vodeća uloga na svjetskoj pozornici ima svoju cijenu.
.
Rejting agencije su već jasno saopštile da pažljivo prate razvoj situacije u SAD i da donose odgovarajuće zaključke. Tako je agencija “Standard & Purs” saopštila prošle nedjelje da postoji vjerovatnoća od 50 procenata da rejting SAD bude smanjen tokom sljedeća tri mjeseca. I agencija “Mudis” je saopštila da je doveden u pitanje status AAA za američke državne obveznice.
.
Da bi se izbjeglo snižavanje rejtinga nije dovoljan bilo kakav dogovor o granici zaduženja – SAD bi morale da pokažu da zaista namjeravaju da smanje ogroman državni dug. Kirkegard smatra da je potrebno uštedjeti dva biliona dolara tokom sljedećih 10 godina.
.
Prema mišljenju stručnjaka, na kocki nije samo sudbina američke privrede, jer bi recesija u SAD imala globalne posljedice. Pregovaračima u Bijeloj kući jasna je ozbiljnost situacije.
.
Džon Kil, jedan od vodećih republikanaca izjavio je u nedjelju na TV mreži ABC: “Zemlja neće biti platežno nesposobna.”
.
Kristina Lagard, direktorka MMF, izjavila je na jednoj tribini da ima “veliko povjerenje u SAD”, i dodala: “Kada bude zaista kritično ljudi svjesni odgovornosti ponašaće se odgovorno i donijeti prave odluke.”
Za sada, investitori i brokeri u Vol stritu su mirni – pitanje je, jedino, koliko još dugo.
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
