Obveznice ratne štete neustavne?
09.06.2011. / 12:35
BANJALUKA, Ratna materijalna i nematerijalna šteta koja je nastala od 1992. do 1996. godine predstavlja obavezu entiteta, a u Republici Srpskoj se ima izmiriti u skladu sa Zakonom o unutrašnjem dugu. Unutrašnji dug Republike Srpske ukupno iznosi 1,7 milijardi KM (dakle, nešto više od godišnjeg entitetskog budžeta), a od toga, na obaveze Republike Srpske po osnovu ratne materijalne i nematerijalne štete se odnosi 600 miliona KM. Pravo na naknadu štete je priznato pravosnažnim sudskim odlukama ili vansudskim poravnanjima, gdje je tužena strana Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave. Ove obaveze se izmiruju putem obveznica, umjesto isplate u gotovini. Drugim riječima, sva fizička i pravna lica koja su tužila državu (entitet), radi nadoknade trpljene i prouzrokovane ratne štete, su ili će dobiti obveznice, odnosno dužničke hartije od vrijednosti, kojima će se gotovinska isplata prolongirati za 14 godina. Kako je Zakon o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga RS lex specialis u odnosu na Zakon o izvršnom postupku, time se, praktično, sve pravosnažne sudske presude dostavljaju Ministarstvu finansija RS, koje potom, skuplja pojedinačne predmete, te ih grupiše u emisije obveznica koje se zatim kotiraju na Banjalučkoj berzi. Time, oštećena strana dobija mogućnost da ili unovči obveznice, i dobije oko trećine novčanog iznosa sudske presude (kolika je cijena na berzi), ili da čeka 14 godina kako bi dobio navedeni iznos, i to ne odjednom, već u deset polugodišnjih obroka, uz godišnju kamatnu stopu od 1,5%, uz poček (grace period) od 4 godine. Jasno je da je isplata u obveznicama, sa stanovišta oštećenih lica, daleko nepovoljnija opcija. Sa stanovišta entiteta, međutim, to je jedino moguće, budući da Republika Srpska nema mogućnosti da iz budžeta, koji ionako stagnira, isplaćuje stotine miliona maraka ratne štete, a ne smiju se zaboraviti i značajne obaveze entiteta po osnovu stare devizne štednje, koje su takođe riješene obveznicama (a presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Suljagić protiv BiH, iz novembra 2009. godine, čini se da je izmirenje obaveza stare devizne štednje obveznicama, definitivno potvrđeno). Tako je Republika Srpska, do sada, emitovala četiri emisije obveznica ratne štete, u ukupnom iznosu od oko 220 miliona KM, a za nekoliko dana će biti emitovana i peta emisija, nominalne vrijednosti od 29 miliona KM.
.
Nove presude Ustavnog suda BiH
Očekivano, bilo je nezadovoljnih lica, koja su smatrala da su oštećena izdavanjem obveznica, ista lica su pokrenula apelacije kod Ustavnog suda BiH, sa navodima o povredi svojih prava. Treba istaći predmet br. AP 244/08 (apelacija Rajka Mileševića i drugih), a na osnovu koga je Ustavni sud BiH donio Odluku o dopustivosti i meritumu (objavljeno u Sl. glasniku RS br. 23/2011, od 9.3.2011.), kojom se utvrđuje povreda prava na pravično suđenje te ukazuje na obavezu Vlade Republike Srpske na izvršavanje ustavnih obaveza, te se naglašava da Vlada RS ‘osigura poštivanje ljudskih prava tako što će preduzeti odgovarajuće zakonske mjere sa ciljem da apelanti i ostali povjerioci koji posjeduju izvršne odluke na teret budžetskih sredstava RS naplate svoja potraživanja u što kraćem roku’, te se, dodatno, nalaže Vladi RS da obavijesti Ustavni sud BiH o učinjenom, u roku od 6 mjeseci. Nadalje, vidljivo je da je Ustavni sud BiH uspostavio sudsku praksu, te se i u drugim predmetima iste problematike poziva na Odluku iz predmeta AP 244/08 (na primjer, predmet br. AP 2504/08, te AP 285/09).
Potpuno je nejasno kakve će biti posljedice ovakvih odluka Ustavnog suda BiH. Prvo, kako ovaj sud nije detaljno precizirao u kojem roku i na koji način Vlada RS treba da isplati povjerioce ratne štete, ne može se očekivati da Vlada RS isplati svoje obaveze po ovom osnovu na nijedan drugi način, osim u skladu sa Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga RS, odnosno obveznicama. Drugo, čak i da se Odluke Ustavnog suda BiH odnose na, i znače isplatu u gotovini, to bi prouzrokovalo krizu budžeta RS i nelikvidnost istog, jer Republika Srpska ne može isplatiti ova dugovanja u gotovini (bez dodatnog zaduživanja). Treće, postavlja se pitanje (ne)ravnopravnog tretmana povjerioca ratne štete, tj. oštećenih lica. Da li se ovakvom Odlukom Ustavnog suda BiH zapravo poništava način izmirenja ratne štete putem obveznica? Šta bi se u tom slučaju desilo sa 48 miliona obveznica koje su preduzeća poreski dužnici kupovali radi izmirenja zaostalih poreza (što je jedna od pogodnosti kupovanja ovih obveznica)? Četvrto, ima li Odluka Ustavnog suda BiH snagu (i šansu, makar teoretsku) da se provede kod entitetske Vlade? Peto, kako će se objelodanjivanje ovakvih Odluka, i evidentno uspostavljanje sudske prakse, odraziti na samu Banjalučku berzu, te na trgovanje sa obveznicama u pogledu likvidnosti i cijene, budući da su iste predstavljale relativno značajan tržišni materijal?
Sa državnim dužničkim hartijama od vrijednosti ne bi smjelo biti problema, u pogledu (ne)izvjesnosti naplate, jer bi to trebale biti, po prirodi stvari, najmanje rizične hartije od vrijednosti.
Ostaje dilema, dakle, kako pomiriti dijametralno suprotstavljene stavove, povjerioca ratne štete, institucija Republike Srpske, Ustavnog suda BiH i (potencijalnih) investitora i vlasnika obveznica ratne štete. Turbulencije ne bi odgovarale nikome osim povjeriocima ratne štete koji imaju puno pravo da traže isplatu u što skorijem roku i u cjelini, a opet, ako se to desi, imaćemo strašnu krizu budžeta i tržišta kapitala.
Siniša Božić
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
zanima me sta je sa obveznicama ratne stete kad cemo da dobijemo
Ovo je sprdnja sa svima onima koi su izginuli i dali svoju krv i komade tijela.
nema bosne kao drzave zato je i ovakva situacija cinjenica je da su sudovi presudili a argumenti su da presude nisu izvrsili idemo u evropu jadna evropa sa nama svaka cast onima koji su uspijeli da naplate gotovinom a zna se kako a nama obicnim smrtnicima dalje ostaje da gledamo nepravdu koja je svakim danom sve gora i gora i zato ce biti kriza i trzista i kapitala ne zbog ratne odstete nego zbog losih investicija i ponasanja funkcionera koji samo gledaju sebe a ne one zbog kojih su dosli na vlast i da vas na kraju pitam za koga si ono glasao
Najlakse rjesenje bi bilo da se naredilo sudovima da nikome ne presude da ima pravo bilo sta da trazi od drzave, i eto.
Ovako, to se isto uradilo samo po principu zamazimo i zamrsimo, pa ko shvati, taj je u manjini.
I dobio si odstetu jer ti je sud presudio i drzava dala obveznice i nisi je dobio jer te je razvuklo na 14 godina (ko ziv ko mrtav), a mozes i da ih prodas ratnim i poratnim profiterima za nekih 35% vrijednosti.
? čemu ovaj tekst