Nuklearka ili hidroelektrana?

13.11.2010. / 19:15

BEOGRAD, Hrvatska se izjasnila da neće učestvovati u projektu izgradnje nuklearne elektrane Belene u Bugarskoj, dok se stav Srbije o gradnji nuklearke još čeka.

Ministar energetike Petar Škundrić kaže da će Vlada donijeti odluku da li će učestvovati u projektu nuklearne elektrane Belene u Bugarskoj, ali nije precizirao kada.

On je, međutim, jasno podvukao da je Srbija zainteresovana da učestvuje u izgradnji nuklearke u susjednoj državi.

Mediji spekulišu da je Srbija zainteresovana da ima učešće od pet procenata u izgradnji nuklearke, dok Bugari nude jedan do jedan i po odsto. Ponuda bugarske strane dostavljena je predsjedniku Srbije, a u kabinetu nisu željeli da kažu kakav bi mogao biti odgovor srpske strane, koji Bugarska očekuje danas.

Podsjećajući da se potrošnja struje u Srbiji stalno povećava, ali da država nema dovoljno novca da gradi sopstvena postrojenja, njemački javni servis postavlja pitanje – da li je rješenje da se ulaže u nuklearku u Bugarskoj ili da se dozvoli Italijanima da grade male hidroelektrane?

Zorana Mihajlović Milanović, energetska analitičarka, je protiv ulaganja u bugarsku nuklearku i dodaje da Srbija ne treba da ulazi u projekat izgradnje nuklearke u Bugarskoj.

“Ulaženjem u izgradnju od pet, 10 ili 15 odsto, bilo da je riječ o nuklearnim ili termopostrojenjima jednako problematično jer će Srbija imati tu energiju tek za 15 godina, a Srbiji struja treba što prije. Ako Srbija treba dodatno da se zadužuje da bi izgradila neka energetska postrojenja, a da bi učestvovala u izgradnji nuklearke u Bugarskoj mora da se zadužiti, onda je mnogo bolje da se zaduži i da postrojenja gradi u Srbiji“, rekla je ona.

Njeno mišljenje dijeli i novinarka Jelica Putniković, koja godinama prati energetski sektor, i koja navodi da Srbija nema novca da učestvuje u izgradnji nuklearke.

„Ponuda Bugara da imamo učešće od jedan do jedan i po odsto je da ne kažem uvrijedljiva, već simbolična i u tom slučaju ne bismo imali nikakve koristi. Mislim da je to bacanje prašine u oči i da služi samo političarima da zagriju priči o ukidanju moratorijuma na izgradnju nuklearki u Srbiji, jer ima indicija i da se u Srbiji planira gradnja nukearke“, kaže Jelica Putniković.

Svoju struju „poklanjamo“ Italijanima

Prema raspoložim podacima, potrošnja struje u Srbiji svake godine se povećava za dva odsto. Država, sa druge strane, nema novca da izgradi sopstvena postrojenja, iako je Elektroprivreda Srbije započela nekoliko projekata.

Zbog toga je vlada pribjegla potpisivanju sporazuma kojim se italijanskoj kompaniji „Seći energija“ pruža mogućnost izgradnje malih hidroelektrana na Ibru, Drini i Savi.

Sporazum je potpisan nakon što je Srbija, posljednja u Evropi, dobila takozvane „fid in“ tarife za stimulaciju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Problem je, međutim, to što će se struja izvoziti u Italiju. Srbija daje svoje rijeke, a da pri tome nema preciznih podatka koliko je njen hidroenergetski potencijal. Posljednja sveobuhvatna analiza urađena je osamdesetih godina.

Analitičarka Zorana Mihajlović Milanović kaže da je, u situaciji kada država ima deficit električne energije i kada raste potrošnja, apsurdno praviti takve aranžmane.

„Od tog aranžmana Srbija će imati korist samo u tome što će se zaposliti jedna broj ljudi“, smatra Zorana Mihajlović Milanović.

I novinarka Jelica Putniković kaže da ne treba ugrožavati životnu sredini i klimu, ukoliko ne postoji povraćaj u novcu ili zapošljavanju novih ljudi. „Na taj način, Srbija neće imati svojih kapaciteta za proizvodnju obnovljivih izvora energije“, kaže ona.

Italija crpi energetske potencijale Balkana

Italija posljednje decenije ima problema sa emisijom ugljen dioksida i ubrzano osvaja „zelenu“ energiju Balkana.

Ove godine postali su suvlasnici Elektroprivrede Crne Gore, a u junu je sa Crnom Gorom potpisan Memorandum o ulaganjima u energetiku i izgradnju objekata u vrijednosti od pet milijardi evra koji predviđa i gradnju podvodnog energetskog kabla za transport struje u Italiju.

U februaru 2009. godine, Albanija je potpisala ugovor sa italijanskom firmom “Marselja grup“ vrijedan milijardu evra, o gradnji elektrane na biomasu i dva vjetroparka. Izgradiće i podvodni kabl između Albanije i Italije pri čemu će svu proizvedenu električnu energiju preuzimati Italija.

Krajem 2008. Albanija je potpisala ugovore u vrijednosti dvije milijarde evra sa dvije italijanske firme o izradi turbina za vetroelektrane i gasne termoelektrane. U januaru 2010. italijanska firma BHP počeće izgradnju pet malih HE na rijeci Rzav kod Višegrada.

Da Srbija ne reba da učestvuje u izgradnji nuklearne elektrane u Bugarskoj smatra i Anđelka Mihajlov, predsjednica Ambasadora životne sredine. “Neshvatljivo je da se takva rješenja predviđaju bez jasne strategije države da gradi ili da učestvuje u izgradnji nuklearke, koja u Srbiji ne postoji ili makar još ne postoji“, kaže Mihajlov.

Anđelka Mihajlov objašnjava da nijedan od projekata izgradnje hidroelektrana nema procjenu uticaja na zaštitu životne sredine i da još nisu stigli do te faze. Dobro upućeni tvrde da je problem to što se za manja postrojenja dobijaju dozvole na lokalnim nivoima i da se o tome, osim lokalnih nevladinih organizacija koje nemaju veliku moć, niko ne brine. A planiraju se izmještanja tokova rijeka i puteva. Tanjug